Koliko će naftni embargo doista pogoditi Rusiju?

Svijet 02. lip 202211:56 > 12:32
Podijeli:
Izvor: ALEXANDER ERMOCHENKO / REUTERS

Koliko teško je Rusija pogođena djelomičnim naftnim embargom Europske unije i koliko to ograničava njezino financijsko djelovanje?

To se može samo grubo procijeniti. Prema analizi briselskog trusta mozgova Bruegel, EU, uključujući i Veliku Britaniju, prošle je godine od Rusije uvozila 3.5 milijuna barela nafte dnevno i za to je Moskvi platila oko 88 milijardi eura, piše Deutsche Welle.

Kad bi EU doista mogla izaći na kraj bez 90 posto svog prethodnog uvoza nafte iz Rusije do kraja godine, kao što je najavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, to bi odgovaralo količini od preko milijardu barela. Ako se u obzir uzme sadašnja situacija, Rusija bi od sljedeće godine mogla izgubiti više od 120 milijardi eura prihoda od nafte iz EU.

Naftni embargo s pukotinama

Nakon dugih pregovora čelnici država i vlada članica EU postigli su dogovor o uvođenju djelomičnog embarga na rusku naftu. No Rusija može preusmjeriti dio svoje nafte u druge dijelove svijeta – a u trenutno napetoj tržišnoj situaciji Moskva ima dobre alternative. Sada se vidi koliko su se isplatili njezini bliski partnerski odnosi s Kinom. Posljednjih godina ova supersila postaje sve važniji kupac ruske nafte.

Prema studiji njemačkog Ekonomskog instituta (IW), ruski udio u kineskom uvozu sirove nafte porastao je sa 6.4 na 15.4 posto između 2010. i 2020. godine. Nedavno je posebno Indija zapažena kao kupac sankcionirane ruske nafte. Prema podacima Refinitiv Eikona, Indija je uvezla 34 milijuna barela nafte od početka ruske invazije i time više nego utrostručila svoj uvoz u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ono što je sigurno je da će se Moskva suočiti sa značajnim logističkim problemima kao rezultatom sankcija i postupnog gašenja uspostavljenih transportnih ruta. Ograničenje izvoza naftovodima znatno je učinkovitije nego pomorskim putevima. Nafta, koja se do sada cjevovodima transportirala na zapad, teško se može preusmjeriti zbog nedostatka alternativnih naftovoda i transportnih kapaciteta.

Visoke cijene idu na ruku Moskvi

Međutim, Rusija visokim cijenama vjerojatno može nadoknaditi dio izgubljenog prihoda. Tržišta nafte uvijek osjetljivo reagiraju na prijetnju ograničenja opskrbe. Cijene nafte oporavljaju se od korona-krize, koja je počela sredinom 2020. kada su one dosegle svoju najnižu točku. Koncem 2021. godine sukob u Ukrajini izazvao je veliki stres dovodeći tržišta nafte pod pritisak.

Nafta iz Sjevernog mora skuplja je više od 70 posto nego prije godinu dana, ako se pogleda posljednja razina dostignutih cijena. Ovaj dramatični razvoj u znatnoj mjeri kompenzira predstojeća ograničenja u izvozu. Djelomični embargo na uvoz nafte, koji je podigla EU, sigurno će teško pogoditi Moskvu. Ali ako tržište nafte ostane napeto, a cijene visoke kao sada, to bi Kremlju moglo donijeti i osjetno olakšanje.

Nafta će vjerojatno ostati skupa. Trenutno ima malo prostora za kontinuirani pad cijena. Jer ponuda ostaje limitirana, unatoč visokim cijenama. Kartel za eksploataciju nafte OPEC je u više navrata isticao da nije u stanju nadoknaditi manjak u opskrbi naftom iz Rusije. No daljnje pogoršanje situacije se ne nazire. “Embargo EU je najveći teret za tržište”, naglašava Andreas Schroeder iz Instituta za analizu energetskih tržišta ICIS. On smatra kako je razvoj globalne privrede i dalje jako važan za formiranje cijena nafte.

Cijena nafte porasla na više od 123 dolara

Djelomični embargo Europske unije na rusku naftu znatno utječe na međunarodna tržišta. Što se sprema Njemačkoj? Njemačka, kao donedavno najvažniji kupac ruske nafte u Europi, igra odlučujuću ulogu u embargu koji sada stupa na snagu. Na početku napada Rusije na Ukrajinu Njemačka je uvozila 35 posto sirove nafte iz Rusije. Krajem travnja uvoz je iznosio samo dvanaest posto.

Tržište nafte je fleksibilnije od tržišta plina, a Njemačka je već sklopila važne sporazume o uvozu nafte s Norveškom, SAD-om i drugim zemljama proizvođačima – naravno po višim cijenama. Ministar privrede Robert Habeck je krajem travnja bio uvjeren da će uskoro moći postići potpunu neovisnost od ruske nafte. Uz opskrbu sirovom naftom, mora se osigurati i opskrba naftnim derivatima poput benzina, kerozina ili lož-ulja.

Ovdje je glavni fokus na velikoj rafineriji PCK u Schwedtu u Brandenburgu, koja je do sada dobivala sirovu naftu putem ruskog naftovoda Družba. Habeck traži alternativne rute isporuke za Schwedt i to tankerima preko Rostocka i Gdanjska. No pokrajina Brandenburg strahuje da bi se moglo dogoditi da rafinerija radi sa samo 60 posto kapaciteta.

Ništa bolje od ovoga…

Holger Beckmann smatra da polovični kompromis, koji je EU postigla oko naftnog embarga Rusiji, donosi više štete nego koristi. Potrošačima prijete visoki troškovi. Osim zabrinutosti za oko 1200 zaposlenih, postoji i bojazan da bi opskrba istočnonjemačkih benzinskih pumpi, industrije i spremnika za lož-ulja mogla posustati. U svjetlu embarga još uvijek postoji niz problema koje treba riješiti.

No, stručnjak ICIS-a Schroeder također smatra da su ti problemi rješivi i trenutno ne vidi nadolazeća uska grla u opskrbi naftom i naftnim derivatima. Ali, bez većih troškova, prilagođavanje na nove uvjete teško da će biti moguće. Velika je vjerojatnost da će se potrošači suočiti s daljnjim opterećenjima i povećanjima cijena. Većina stručnjaka slaže se da njemačka vlada svojim paketom olakšica može ublažiti posljedice za potrošače, ali i da ih ne može u potpunosti otkloniti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram

Komentari

Vaš komentar