Johansson: Priljev izbjeglica iz Ukrajine neće uskoro stati

Svijet 08. ožu. 202223:01
Podijeli:
Izvor: N1 / F.Z.

Kriza u Ukrajini i priljev izbjeglica neće ubrzo prestati, ocijenila je u utorak u Europskom parlamentu povjerenica Europske komisije Ylva Johansson, i najavial da će EU dati 500 milijuna eura za prihvat ukrajinskih izbjeglica.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su o priljevu izbjeglica kao posljedice ruske agresije na Ukrajinu

“Ovo neće uskoro biti gotovo. Vladimir Putin vodi svoj rat bez grižnje savjesti, suzdržanosti ili milosrđa”, rekla je povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson Europskom parlamentu. “Još će doći. Još će biti gore. Još milijuni će pobjeći i moramo ih dočekati”, rekla je.

Johansson je kazala da je od kraja veljače ove godine u europske zemlje stigao veći broj izbjeglica nego u cijeloj 2015.godini. Zbog toga je najavila financijsku pomoć od 500 milijuna eura Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Moldaviji kako bi proširile svoje kapacitete za prihvat izbjeglica. No to se ne odnosi na izbjeglice ne-ukrajinskog podrijetla.

”Svatko tko bježi od rata mora pronaći sklonište u Europskoj uniji. Ali, znamo da se privremeni mehanizam ne odnosi na studente iz trećih država i na one s kratkotrajnim boravkom u zemlji. Takvih je više od 130 tisuća, a mi im pomažemo da se sigurno vrate svojim zemljama”, rekla je povjerenica.

Oni koji budu prihvaćeni u zemljama EU, imat će pravo na medicinsku skrb i pristojan smještaj, a njihova djeca pravo obrazovanje, dodala je Johansson

U Moldaviji i Rumunjskoj uskoro će krenuti dvije tisuće pripadnika Frontexa, a Johansson je zatražila otvaranje humanitarnih koridora kako bi radnici i volonteri mogli isporučiti pomoć unesrećenima

Predstavnica Vijeća EU-a Brigitte Klinkert kazala je da je stotine tisuće Ukrajinaca nakon ruske agresije potražilo spas u susjednim zemljama.  Na poljsko-ukrajinskoj granici čeka se do 80 sati.

”Nikoga se neće vratiti s vanjske granice, svi koji bježe bit će primljeni. Radi se o ljudima koji žele pronaći svoje članove obitelji te izbjeći dugotrajni postupak za izdavanje azila”, poručila je.

Članice EU poslale su ukrajinskim susjedima lijekove, šatore, pokrivače i ostale materijale, zbog čega je Klinkert istaknula da je EU u ovoj krizi pokazala da je sposobna raditi brzo i efikasno ne bi li pružila zaštitu onima kojima je najviše potrebna.

Zastupnik socijaldemokrata Tonino Picula u raspravi je upozorio da su dosadašnji pokušaji za otvaranjem humanitarnih koridora propali zbog neprestanih ruskih bombardiranja, zbog čega je brojka prisilno raseljenog stanovništva mnogo veća, ako uključimo i one koji su morali pobjeći iz jednog ukrajinskog grada i drugi.

”Situacija je sve gora. U manje od dva tjedna, svjedočili smo brojnim napadima na civilnu infrastrukturu, škole i bolnice, zbog čega su se najranjivije skupine našle u opasnosti. Nesreća Ukrajinaca možda stvori povoljan trenutak za usvajanje Pakta o migracijama i azilu”, rekao je.

Karlo Ressler iz Europske pučke stranke rusku je agresiju na Ukrajinu usporedio s agresijom koju je Srbija pokrenula na Hrvatsku 1991.godine

”Kolona izbjeglica iz Vukovara i drugih hrvatskih gradova ponavlja se još jednom na europskom kontinentu. Preko 2 milijuna ljudi spakiralo je svoje živote u vrećice ne bi li pobjegli od ratnih razaranja. Ovoga puta Europa je ujedinjenija nego ikada i takvo jedinstvo moramo održati pod svaku cijenu”,. rekao je HDZ-ov eurozastupnik.

HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak je rekla da “Europska unija mora žurno aktivirati sve svoje mehanizme kako bi se tim državama osigurala materijalna i logistička pomoć”.

“Moramo već sada razmišljati na koji način odgovoriti i osigurati da se izbjeglice iz Ukrajine integriraju u tržište rada, da je nastavak svih razina obrazovanja nužan za one najranjivije, djecu i mlade”, rekla je Glavak i dodala da je Hrvatska do sada primila više od 2600 ukrajinskih izbjeglica te da je spremna organizirati ne samo smještaj nego pomoć i školovanje na njihovom jeziku.

Zastupnica iz redova zelenih Tineke Strik slaže se da Putinovi napadi na civile predstavljaju kršenje međunarodnog prava, a civilne žrtve očajnički traže zaštitu. Međutim, smatra da je zaštita potrebna svima, neovisno o boji kože, etničkom porijeklu ili seksualnom identitetu

”Svatko tko je natjeran na bijeg osjeća jednaku agoniju, strah i neizvjesnost, bez obzira u kojem dijelu svijeta živio. U ovom ratu koji se vodi na našem pragu, ne smijemo zaboraviti na potreba i prava izbjeglica porijeklom iz drugih zemalja.”

Petras Auštrevičius iz kluba liberala nazvao je Putinov rat protiv Ukrajine ratom protiv civila, žena i djece, dok je rusku vojsku optužio za ratne zločine, odnosno za ubijanje Ukrajinaca te za uništavanje gradova i sela.

”U Ukrajini ne postoji sigurna zona. Broj izbjeglica iz te zemlje već premašuje brojku od sto tisuća dnevno, i dalje će rasti. Prije nekoliko dana, posjetio sam granični prijelaz na poljsko-ukrajinskoj granici te moram pohvaliti Poljsku na dobroj organizaciji prihvata izbjeglica.”

Zastupnik konzervativaca i reformista Witold Jan Waszczykowski poručio je da posjeti političara i birokrata kampovima u Poljskoj nisu dovoljni. Poljskoj je potrebna velika financijska pomoć kako bi ukrajinskim izbjeglicama omogućila posao, zdravlje i obrazovanje.

”Ono na što moramo paziti jest da spriječimo stvaranje geta i ‘palestinizaciju’ izbjegličkog vala. Uzmimo za primjer Tursku i Libanon. Turskoj smo svojevremeno dali šest milijardi eura. Jesmo li spremni isti iznos danas dati zemljama koje se suočavaju s mnogo većim brojem izbjeglica?”, upitao je.

Clare Daly iz kluba Ljevice smatra da su rusko uplitanje u demokratske procese, širenje dezinformacija i nametanje propagande za svaku osudu. Međutim, dodaje da se sličnim alatima koriste sve moćne države.

”Kao mala djeca, gledamo na stvari crno-bijelo. Mislimo da je svijet podijeljen na demokracije i autokracije, na dobre i na zločeste. Zločesti uvijek lažu, a dobri nikad ne govore neistinu. A sredini, eto, stoji Europska unija kao nevina žrtva geopolitičkih propagandi, a znamo da je i ona sama geopolitički akter sa svojom agendom”.

Daly tvrdi da se najčešći izvor dezinformacija i uplitanja u demokratske procese krije u koncentraciji kapitala, bilo stranog bilo europskog, koji potom utječe na odluke parlamentaraca i mijenja zakone. Slične je primjedbe klub Ljevice iznio i na izvješće o vanjskim upletanjima u demokratske procese u EU-u o kojemu europralmentarci glasaju na ovotjednoj plenarnoj sjednici.

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar