Europarlamentarci: Slučajeve nasilja treba uzeti obzir pri dodjeli skrbništva

Svijet 06. lis 202109:36 > 09:43 0 komentara
Ilustracija: Pixabay

Zastupnici Europskog parlamenta podržali su izvješće u kojemu se poziva da se slučajevi nasilja koje počine partneri u intimnim vezama, uzmu u obzir pri utvrđivanju prava na skrbništvo i posjećivanje djece kako bi se spriječila daljnja šteta žrtvama nasilja.

Izvješće o posljedicama nasilja koje vrše partneri u intimnim vezama i prava skrbništva po žene i djecu usvojeno je u utorak s 582 glasa za i pet glasova protiv. Suzdržano je bilo 100 zastupnika.

Nasilje koje vrše partneri u intimnim vezama jedan je od najčešćih oblika rodno uvjetovanog nasilja, a procjenjuje se da su nad 22 posto žena partneri vršili fizičko i/ili seksualno nasilje, dok je 43 posto žena pretrpjelo psihološko nasilje.

U izvješću se upozorava da se kazneni postupci koji proizlaze iz prijava obiteljskog nasilja često obrađuju potpuno odvojeno od postupaka rastave i skrbništva, a da to ne bi trebao biti slučaj.

Elena Kountoura (GUE/NGL), izvjestiteljica u ime Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova, rekla je da je ovo izvješće vrlo važno jer se EP “po prvi put ne usredotočuje samo na utjecaj nasilja na zlostavljane žene, nego i na djecu”.

Kountoura je uvjerena da je “ukidanje prava na skrbništvo i posjet partneru zlostavljaču te dodjeljivanje isključivog skrbništva majci, ukoliko je ona žrtva nasilja, jedini način za sprječavanje daljnjeg nasilja i sekundarne viktimizacije”.

Njezina kolegica iz redova pučana, izvjestiteljica Luisa Regimenti istaknula je da odluke o skrbništvu treba donositi u najboljem interesu djece “koja često svjedoče nasilju nad majkom, što ima vrlo ozbiljne posljedice na njihov psihološki i emocionalni razvoj”.

“Nasilnik nikada neće biti dobar roditelj”, rekla je zastupnica Zelenih Diana Riba, dok su konzervativci upozorili da je pitanje skrbništva u nadležnosti država članica EU-a i da se izvješćem zadire u njihov nacionalni suverenitet.

EP u izvješću također poziva države članice i Komisiju da donesu mjere za iskorjenjivanje nasilja na internetu i da se odgovori na porast rodno uvjetovanog nasilja u pandemiji koronavirusa. Dodaje se da je nužno ukloniti financijske prepreke koje bi mogle spriječiti žene da prijave nasilje i da treba obučiti pravosudne i policijske organe za postupanje s žrtvama nasilja koje vrše partneri u intimnim vezama.

Istanbulska konvencija navodi se kao ključni instrument u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja.

Ratificirala ju je 21 članica EU-a, uključujući Hrvatsku 2018. godine. Izvješćem se pozivaju Bugarska, Češka, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka da učine isto.

Neovisni mađarski eurozastupnik Erno Schaller-Baross rekao je da Mađarska već godinama “razvija svoj sustav prevencije i podrške žrtvama obiteljskog nasilja”.

Član vladajućeg Fidesza premijera Viktora Orbana smatra da Istanbulska konvencija nije bolji pravni instrument od onih koji već postoje u državama članicama.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!