Europarlamnetraci su u četvrtak zatražili da nacionalni planovi oporavka članica EU-a budu u potpunosti usklađeni s potrebama i ciljevima pravednog i zelenog rasta te digitalne transformacije, priopćio je Europski parlament.

Rezolucija o aktualnoj procjeni dosad predanih nacionalnih planova oporavka EU država članica Komisiji (do 8. lipnja njih 23), prihvaćena je u četvrtak s 514 glasova za, 163 protiv te 9 suzdržanih.

Zastupnici su istaknuli kako je Mehanizam oporavka i otpornosti (RRF) povijesni EU instrument koji ne samo da mora ublažiti negativne posljedice pandemije COVID-19, nego također imati trajni učinak na opću dobrobit te pomoći pravednoj raspodijeli gospodarskog rasta. Pozvali su Komisiju da odobri samo one planove koji u potpunosti ispunjavaju odredbe i ciljeve utvrđene uredbom o Mehanizmu oporavka i otpornosti te da ne podlegne nikakvom političkim pritisku.

Hrvatska je 15. svibnja Komisiji dostavila službeni plan oporavka i otpornosti  u kojem traži gotovo 6,4 milijarde eura bespovratnih sredstava za zeleno i digitalno gospodarstvo, javnu upravu i pravosuđe, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalnu zaštitu te zdravstvo. Plan uključuje i inicijativu za obnovu zgrada, a Vlada očekuje da će ulaganjima i projektima u idućih pet godina uspjeti gospodarstvo učiniti otpornijim na buduće krize.

Najvažnija područja: klimatska i digitalna tranzicija

Zastupnici u usvojenoj rezoluciji od Komisije traže pažljivu procjenu i jamstvo da svaki nacionalni plan oporavka i otpornosti zaista pridonosi područjima šest usuglašenih politika od europskog značaja: zelenoj tranziciji, digitalnoj transformaciji, konkurentnosti, društvenoj koheziji, institucionalnoj reakciji i spremnosti za krize, te sljedećoj generaciji, što uključuje obrazovanje i vještine.

Ističu kako barem 37 posto proračuna u planovima treba biti namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena, uključujući bioraznolikost. Podsjećaju i da su odredbe o načelu “ne nanosi bitnu štetu” ključni alat za podupiranje zelene tranzicije.

Zastupnici upozoravaju i kako sredstva za digitalne aktivnosti (20 posto) moraju doprinijeti digitalnoj tranziciji, ali i sigurnosnim pitanjima te strateškim interesima EU-a i digitalnoj infrastrukturi.

Pravedni rast diljem EU-a

Kako bi se postigao najveći mogući učinak, sredstva se moraju pravedno raspodijeliti po sektorima i društvima, a potrebno je imati u vidu i buduće generacije te rodnu ravnopravnost, podsjećaju zastupnici. Protive se kozmetičkoj prilagodbi projekata bez stvarne dodane vrijednosti te ustraju u zahtjevu da sve reforme i ulaganja budu povezani s ključnim etapama, ciljevima i troškovima koji su relevantni, jasni, detaljni i primjereno se prate pomoću zajedničkih indikatora. Te mjere bi trebale pomoći u uočavanju i sprječavanju korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava iz RRF-a.

Zastupnici također podsjećaju na Uredbu o uvjetovanosti poštovanja vladavine prava te ističu da niti jedan projekt ne smije biti neusklađen s EU vrijednostima. Žele jamstva da će se u provedbi i nadzoru planova konzultirati civilno društvo i socijalni partneri, te lokalne i regionalne vlasti, kako bi korisnici bili što uključeniji, a planovi transparentniji, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.