Bivši šef finske vojnoobavještajne službe: U vojsku ulažemo više od Njemačke

Svijet 11. svi. 202222:35
Podijeli:
Izvor: REUTERS/Dado Ruvic/Ilustracija

Ruska invazija na Ukrajinu, u Finskoj, koja se proteklih tjedana prisjeća Staljinova negiranja finskog identiteta i prava na postojanje, a upravo to Putin sada govori Ukrajincima, potpuno je preokrenula javnost. Tijekom posljednjih nekoliko godina nije bilo više od trećine građana koji su podupirali NATO članstvo. Prekjučer, u najnovijem istraživanju finskog javnog servisa, čak 76 posto njih izjašnjava se za.

Finski predsjednik Sauli Niinistö ugostio je večeras britanskog premijera Borisa Johnsona, koji je potvrdio da je njegova vlada s Finskom, ali i Švedskom, gdje je boravio jutros, dogovorila nove sigurnosne sporazume i obećala da će London podržati vojsku nordijskog dvojca bude li on napadnut. Niinistö će svoj osobni stav o finskom ulasku u NATO objaviti sutra. Premijerka Sanna Marin najkasnije u subotu, javlja HRT.

Nakon sastanka predsjednika s ključnim ministrima, stvar u ponedjeljak dolazi u Parlament. Sve bi trebalo ići brzo. Gotovo sigurno Finska će do kraja godine biti punopravna NATO članica, a prema mnogima – u Savez će ući zajedno sa Švedskom i zbog simbolične poruke nordijskog zajedništva.

Sljedećeg tjedna Finska i Švedska održavaju inače godišnje vojne vježbe na Gotlandu, švedskom otoku strateški smještenom usred Baltika, kojega čeka raspoređivanje nuklearnog oružja na njegovim obalama, prijete iz Moskve, a kao da to već i nije slučaj.

75 posto Finaca spremno je ići u rat za svoju zemlju

Inače 75 posto Finaca spremno je ići u rat za svoju zemlju, što je jedan od najviših postotaka u Europi. A do 2026. Finska će izdvajanja za obranu povećati za golemih 60 posto.

O finskim vojnim kapacitetima, koje donosi kao miraz u NATO, za HRT je govorio umirovljeni general-bojnik Pekka Toveri, bivši šef finske vojnoobavještajne službe. Jedan je od najcjenjenijih vojnih stručnjaka, itekako upućen i u ono što se događa s druge strane 1340 km duge kopnene granice Finske i Rusije.

“Njemačka je odlučila uložiti dodatnih 100 milijardi eura u obranu. Naša vlada odlučila je izdvojiti 10 milijardi za kupnju novih borbenih zrakoplova F-35, gotovo dvije milijarde za mornaricu, uključujući i četiri nove fregate, a vojska je povrh toga dobila još dvije milijarde eura. U vrlo kratkom vremenu uložili smo 14 milijardi eura. Usporedite li naše izdvajanje za obranu i broj stanovnika, to je više nego dvostruko u odnosu na ono što Njemačka dodatno ulaže. A naša obrana i prije toga bila je u boljem stanju nego Njemačka”, kaže Pekka Toveri.

Dodao je kako Finska godišnje uvježbava između 20 i 22 tisuće ročnika. Za muškarce je vojska obavezna, za žene je na dobrovoljnoj bazi. U ratu raspolaže s 280 tisuća rezervista, a njihov ukupni broj iznosi gotovo 900 tisuća. Dio njih, dodaje Toveri, rezerviran je za civilno društvo, poput policajaca, vatrogasaca i ljudi s posebnim vještinama.

“Međutim, i dalje je puno neraspoređenih rezervista koje možemo poslati kao zamjenu u slučaju ratnih gubitaka. Nemamo problem koji Rusi sada imaju. Imamo dovoljno voljnih i sposobnu obranu za nastavak borbe, ako zatreba”, poručio je bivši šef finske vojnoobavještajne službe.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram

Komentari

Vaš komentar