AP: Krvavi raspad Jugoslavije kao Putinovo opravdanje invazije na Ukrajinu

Svijet 05. ožu. 202213:06 > 13:55
Podijeli:
Izvor: Sputnik/Sergey Guneev/Kremlin via REUTERS

Strahuje se da bi "prorusko srpsko vodstvo" moglo pokušati iskoristiti međunarodnu pažnju usmjerenu na Ukrajinu za daljnju destabilizaciju svojih susjeda, posebice Bosne i Hercegovine u kojoj etnički Srbi prijete pridruživanjem Srbiji, upozorava se u tekstu Associated Pressa. AP uspoređuje događaje na Balkanu tijekom 1990-ih i trenutna zbivanja u Ukrajini.

Mnogo prije ulaska ruskih tenkova i trupa u Ukrajinu, Vladimir Putin je iskoristio krvavi raspad Jugoslavije 1990-ih “da bi tobože ponudio opravdanje za invaziju na suverenu europsku zemlju”, piše u uvodu testa koji je objavio AP.

Potom se navodi kako je ruski predsjednik bio posebno fokusiran na NATO-ovo bombardiranje Srbije 1999. i prihvaćanje proglašenja neovisnosti Kosova 2008. od Zapada. Putin tvrdi da se u oba slučaja radi o nezakonitom presedanu koji je razbio međunarodni zakon i red, očito mu dajući izgovor za invaziju na Ukrajinu.

VEZANE VIJESTI

Čini se da Putinovi argumenti, ponovljeni nekoliko puta otkako je Rusija anektirala Krim 2014., slijede ovu liniju: Ako različite bivše jugoslavenske republike i bivša srpska pokrajina Kosovo mogu postati neovisne uz podršku Zapada i ratove, zašto ne bi mogao ukrajinski strateški crnomorski poluotok, a većinska ruska područja na istoku zemlje pod kontrolom pobunjenika odvojila su se od svojih matičnih naroda – uz rusku pomoć?

Tekst pojašnjava kako se Kosovo, u kojem dominiraju etnički Albanci, uz snažu podršku otcijepilo zbog snažnih prigovora Srbije. Rusija, povijesno saveznik Srba, tada je ustvrdila da je to predstavljalo presedan koji bi mogao potaknuti niz zahtjeva za državnošću drugdje u svijetu.

KOJE SU GLAVNE SLIČNOSTI

Obje su intervencije počele lažnim tvrdnjama da se etničke manjine progone u susjednim zemljama. Vojska predvođena Srbima pokrenula je 1991. tešku topničku salvu na gradove i sela u Hrvatskoj, nešto slično početnim napadima ruskih snaga na Ukrajinu.

Baš kao što su se Hrvati, Bosanci i Hercegovci te kosovski Albanci bojali srpske represije za vrijeme autokratske vladavine tadašnjeg srpskog čelnika Slobodana Miloševića, etnički Rusi bojali su se ukrajinskih nacionalista.

ŠTO KAŽE PUTIN?

“(Njemački kancelar Olaf Scholz) upravo je rekao kako je ljudima njegove generacije – a ja svakako pripadam toj generaciji – teško zamisliti neki rat u Europi”, rekao je Putin nakon razgovora sa Scholzom u Moskvi 15. studenog, i dodao:

“Ali svi smo mi bili svjedoci rata u Europi koji je NATO pokrenuo protiv Jugoslavije”.

Podsjetio je kako se radilo o velikoj vojnoj operaciji koja uključuje bombardiranje glavnog europskog grada, Beograda.

“Dogodilo se. Bez ikakvih sankcija od strane Vijeća sigurnosti UN-a. To je vrlo tužan primjer, ali to je surova činjenica”, rekao je Putin.

Kazao je i da je intervencijom na Kosovu Zapad stvorio presedan s dugogodišnjim posljedicama.

KOJI JE STAV ZAPADA?

Na novinskoj konferenciji s Putinom, Scholz je uzvratio ruskom predsjedniku argumentima u vezi s NATO-vim akcijama na Kosovu, rekavši da je to učinjeno kako bi se spriječio genocid, misleći na progon kosovskih većinskih etničkih Albanaca od strane srpskih snaga.

Zapadni čelnici su više puta odbacili Putinove argumente, rekavši da je Kosovo jedinstven slučaj zbog velikog broja žrtava za vrijeme balkanskih ratova tijekom raspada Jugoslavije. Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel inzistirala je da su Putinove analogije između akcija Zapada na Kosovu i ruske intervencije na Krimu “sramotne”.

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.