Analiza CNN-a: Što bi pristup Finske NATO savezu značio za Rusiju?

Svijet 10. svi 202215:32 > 15:42 0 komentara
REUTERS/Dado Ruvic/Ilustracija

Ruska invazija na Ukrajinu je propala na brojnim frontovima, ali jedna od najpogubnijih posljedica za ruskog predsjednika Vladimira Putina je sve veća mogućnost da će Finska postati član NATO saveza, navodi CNN-ov novinar Luke McGee u svojoj analizi.

Očekuje se da će Finska formalno objaviti da je zainteresirana za članstvo u savezu ovog tjedna nakon što Odbor za vanjske poslove izradi odgovor na sigurnosno izvješće vlade u kojem se analizira opcija pridruživanja savezu. Nakon toga će se u finskom parlamentu održati izvanredna rasprava o tome hoće li se odobriti preporuke ovog izvještaja.
U ovom trenutku vrlo je vjerojatno da će NATO pozvati Finsku na pregovore o pristupanju savezu, a vjeruje se da bi se taj proces jako brzo priveo kraju jer Finska već ispunjava većinu kriterija i mala je vjerojatnost da bi se bilo koja članica saveza usprotivila tome.
McGee citira nekoliko nedavnih istraživanja javnog mnijenja koja pokazuju da je najmanje 60% Finaca sada za članstvo u NATO-u, što je ogroman skok u odnosu na prethodni maksimum od oko 30% ranijih godina.
Ako se ovo razvije kako se očekuje, onda će ova zemlja jako utjecati na sigurnosnu situaciju u Europi i to “na način koji je ranije bio nezamisliv i koji bi mogao imati ogromne posljedice po Rusiju”, navodi McGee.
Prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin je jasno izrazio uvjerenje da se NATO previše približio Rusiji i da bi se savez trebao vratiti na granice iz 1990-ih, prije nego što su se neke zemlje koje su susjedne Rusiji ili bivše sovjetske države pridružile vojnom savezu.
Finska, država sa 5,5 milijuna stanovnika, se po vojnim pitanjima tradicionalno držala po strani, dijelom kako bi ne bi provocirala svog istočnog susjeda Rusiju s kojom dijeli oko 1.300 kilometara dugu granicu.
Rusija trenutno dijeli granicu s pet članica NATO saveza, a pristup Finske NATO savezu bi značio da bi Rusija dijelila granicu s još jednom zemljom koja bi postala formalno vojno povezana sa Sjedinjenim Državama.
“Ne samo da bi ovo bila loša vijest za Kremlj, već bi i pristup Finske bila veliki doprinos za NATO. Usprkos relativno malom broju stanovnika, Finska je ozbiljna vojna sila koja je desetljećima neslužbeno povezana sa Zapadom. Njena vojska desetljećima koristi opremu kupljenu od Sjedinjenih Država koja je kompatibilna sa NATO saveznicima, što znači da bi se lako mogla pridružiti misijama NATO-a ako to odluči”, navodi CNN.

Ideologija ‘preživljavanja’

Mnogi vjeruju da je jedini razlog zašto se Finska nije pridružila savezu prije ukrajinske krize jednostavno pragmatizam.
“Finska sigurnost je uvijek bila zasnovana na dva koncepta: prvo geografija i povijest; a drugo idealizam i realizam”, rekao je za CNN Alexander Stubb, bivši premijer Finske.
“U idealnom svijetu želimo surađivati s Rusijom, što ne možemo izbjeći s obzirom na to da je ona naš geografski susjed. Ali isto tako znamo iz povijesti da je najveća realna prijetnja našoj nacionalnoj sigurnosti Rusija. S vremenom, realnost da je Rusija spremna stvoriti veći kaos u našoj regiji postala je još jasnija, tako da ulazak u NATO postaje pragmatična opcija”, rekao je on.
CNN navodi da je povijesno gledano Finska pokušavala istovremeno udovoljavati ruskim sigurnosnim brigama “koliko god one bile iracionalne”, ali i održavati visoka ulaganja u obranu i stalnu vojsku koja je u skladu sa zapadnim saveznicima.
“Oduvijek je bila luda ideja da bi neka zapadna zemlja izvršila invaziju na Rusiju, ali mi smo pokušali minimizirati te zabrinutosti jačanjem trgovine i suradnjom u drugim područjima”, rekao je Charly Salonius-Pasternak, vodeći istraživač globalne sigurnosti na Finskom institutu međunarodnih poslova.
Objasnio je da pored politike, kao što je regrutacija po kojoj su svi Finci podložni pozivu na vojnu službu i visoka ulaganja u obranu, finski političari su stalno u javnosti iznosili ideju da se finski idealistički način života mora održavati po svaku cijenu.
“Uobičajena ideologija Finske bila je preživljavanje. U proteklih 100 godina postali smo jaka, suverena zemlja s visokim životnim standardom. Morali smo žrtvovati dio zemlje da bismo održali mir. Zbog toga je od vitalnog značaja da naš način života opstane, bilo da je to pragmatičnom diplomacijom ili zauzimanjem tvrđeg stava protiv naše najveće prijetnje”, rekao je Salonius-Pasternak.
McGee navodi da nema sumnje da bi ulazak Finske u NATO bio veliki udarac za Putina. Ne samo da bi to značilo tih dodatnih 1.300 km zajedničke granice sa savezom, već bi simbolično predstavljalo daljnje ujedinjenje koalicije protiv Putina koja je nastala nakon invazije na Ukrajinu.
Zemlje koje su nekada bile neutralne sada osiguravaju financiranje i oružje Ukrajini, a Putin ima sve manje saveznika iz dana u dan, navodi ovaj novinar.
Ovakav potez bi također proširio utjecaj NATO-a u sjevernoj Europi sve do Arktika, područja koje postaje sve važnije geopolitički zbog svojih prirodnih resursa, strateškog položaja i brojnih teritorijalnih pretenzija zemalja kao što su upravo Rusija, Finska i SAD.
Švedska, koja je susjedna Finskoj na zapadu, također razmišlja o pridruživanju savezu, a kada bi Finska napravila takav korak onda bi mogućnost da Švedska učini isto bila još vjerojatnija.

Ruski odgovor

Naravno, postoji zabrinutost oko toga kako bi Rusija mogla reagirati na takve poteze.
Martti Kari, koji je ranije služio kao pomoćnik šefa finske obavještajne službe, rekao je za CNN da Rusija već počinje kampanju dezinformacija.
“Glavna tema je da je Finska nacistička zemlja, jer smo se borili protiv (Sovjetskog Saveza) u Drugom svjetskom ratu zajedno s nacističkom Njemačkom,” rekao je.
On predviđa da bi Rusija mogla narušiti zračni prostor Finske i poremetiti njene aktivnosti na moru, te pojačati svoje obavještajne operacije protiv zemlje.
Hakon Lunde Saxi, izvanredni profesor na Norveškom fakultetu obrane, smatra da bi svaki korak ka članstvu Finske u NATO-u “vjerojatno rezultirao gomilanjem ruske vojske duž nove granice NATO-a s Rusijom, što samo po sebi ne bi bilo od koristi za finsku ili europsku sigurnost.”
Međutim, on vjeruje da bi korist od pridruživanja savezu daleko nadmašila negativne posljedice.
Usprkos zabrinutosti oko toga što će se dogoditi u prelaznom periodu dok Finska neće biti zaštićena članstvom u NATO-u tijekom pregovora, nekoliko službenika je za CNN izjavilo da očekuju da članice saveza, posebno Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, garantiraju finsku sigurnost kroz ovaj proces.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!