Analiza CNN-a: Putin provodi pokolj u Ukrajini i nitko ga ne može zaustaviti

Svijet 08. ožu. 202219:44 > 19:452 komentara
Podijeli:
Izvor: Sputnik/Andrei Gorshkov/Kremlin/ Reuters

Hladnoratovska opsesija Vladimira Putina mogla bi milijune ljudi koštati života, kaže u analizi CNN-ov Stephen Collinson.

Manje od tri tjedna nakon početka ruske invazije na Ukrajinu – povijesni skandal prema kojem se putovalo dobrih 30 godina – svijet užasnuto gleda prizore barbarstva, ljudske tragedije, šokantne destrukcije, kao i globalne odjeke koje je potaknula naredba jednog jedinog čovjeka, piše CNN.

Sudbina Ukrajine zlokobno podcrtava činjenicu da iako smo sad već više od 20 godina u 21. stoljeću, i unatoč svim zaklinjanjima svijeta da će učiti iz povijesti, usamljeni autokrat koji je nemilosrdno skrojio politički sistem koji ne trpi neistomišljenike i čak samu stvarnost kao takvu ima moć da prouzroči nezamislivu patnju.

Putinova spremnost da bombardiranjem baci Ukrajinu na koljena i potpuno nepotrebno gađanje nevinih civila za koje on inzistira da su bliski Rusima znači da humanitarna kriza tek počinje. Više od milijun izbjeglica već je napustilo svoje domove, prema podacima Ujedinjenih naroda. A izgledno je da će za njima krenuti milijuni novih, dok rat uništava živote cijelih obitelji, radna mjesta, i cijele zajednice. A biti će i na tisuće civila koji će zasigurno glavom platiti ovaj oduljeni ruski blitzkrieg.

Dok se nagađa o Putinovim ciljevima i njegovom stanju uma, i dok svijet sa zanimanjem promatra hrabrost Ukrajinaca koji se zaklinju na otpor invaziji, ključno je da svijet ispravno razumije stvarnost koju uključuju i, čini se, ratni zločini koji se sada događaju u Ukrajini.

U nedjelju, u predgrađu Kijeva, dvoje male djece i dvoje odraslih stradalo je u ruskom granatiranju, upravo dok su pokušavali pobjeći na sigurno. “Cijela obitelj je umrla… meni pred očima,” rekao je Oleksandar Markušin, gradonačelnik grada Irpina. Istovremeno, mrtvi leže nepokopani u zadimljenim ruševinama Harkiva, grada od 1.5 milijuna ljudi, koji se našao pod neprestanim bombardiranjem koje služi i kao upozorenje kakva će sudbina najvjerojatnije zadesiti i Kijev.

Neki Ukrajinci ostali su zarobljeni uslijed ruskog granatiranja humanitarnih koridora. Slike i snimke Ukrajinaca koji evakuiraju svoje obitelji vlakovima i zatim odlaze na ratište oživljavaju traume krvlju natoljene povijesti cijelog europskog kontinenta.

Kad bi potresne snimke iz Ukrajine bile crno-bijele, lako biste ih mogli zamijeniti za stare novinske filmove iz Drugog svjetskog rata, zadnji put kad je takve scene razaranja i okrutnosti jedna suverena nacija Europe nanijela drugoj.

I sve to dolazi iz uma ruskog predsjednika kojeg čini se motiviraju njegovi osobni ožiljci povijesti koji je u vrijeme pada berlinskog zida radio kao oficir KGB u Istočnoj Njemačkoj. Putin, koji želi iznova nacrtati post-hladnoratovsku kartu Europe, sada je autor slika potpuno suprotnih onim scenama veselja i slavlja otprije tri desetljeća, time što vodi neumorno bombardiranje koje bi trebalo Rusiji vratiti status velesile.

Budućnost Ukrajine djeluje sumorno

Događaji krvavog vikenda za nama samo naglašavaju činjenicu da je – unatoč sve oštrijim sankcijama koje guše rusku ekonomiju, i unatoč hrabrosti ukrajinskih civila koji pružaju otpor, i unatoč apelima njihovog predsjednika – budućnost Ukrajine sumorna, nakon što je Putin počeo otvoreno dovoditi u pitanje postojanje Ukrajine kao države.

Goleme sankcije koje je uveo Zapad možda će vremenom dovesti do jačanja opozicije Putinu unutar Rusije, gdje građani trenutno muku muče s ekonomijom u kolapsu, što možda rezultira rušenjem Putina. Pošiljke oružja koje Zapad šalje Ukrajini će svakako povećati cijenu koju će ruske snage morati platiti za invaziju i možda čak okupaciju.

Ali stvarnost u kojoj Zapad neće direktno intervenirati kako bi se izbjegla eskalacija sukoba sa Rusijom, što bi moglo dovesti do nuklearnog rata, daje Putinu prednost i produbljuje tragediju Ukrajine. Prije ili kasnije, vanjski svijet će se naći kako promatra masakre koje nije bio u stanju spriječiti. Ovu užasnu mogućnost spomenuo je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u apelu namijenjenom svijetu u nedjelju.

“Mi smo ljudi, a vaša je humanitarna dužnost da nas zaštitite, da zaštitite civile, vi to možete… Ako to ne napravite, ako nam barem ne date zrakoplove da se sami branimo, onda je jedini mogući zaključak da i vi također želite da nas poalko pobiju,” rekao je Zelenski.

Putin još uvijek vodi glavnu riječ

Dok SAD i Poljska razmatraju slanje poljskih aviona ruske proizvodnje Ukrajini, a i dalje traju debate o potpunom trgovinskom embargu na rusku naftu, Zapad se približava krajnjoj granici mogućnosti da se nešto napravi bez da se uđe u direktan sukob s Putinom. Stoga poruke koje šalje SAD sve više naglašavaju magnitudu onog što je već napravljeno kako bi se pomoglo. To uključuje sankcije Zapadnih zemalja koje su rusku ekonomiju vratile nazad u mračno doba Sovjetskog Saveza, ali i arsenal protutenkovskih i protuzračnih raketa koji se slijevaju u Ukrajinu u novom posrednom ratu Zapada protiv Rusije.

Dok su Amerikanci proklinjali Putina tijekom vikenda zbog rastućih cijena goriva koji je u nekim saveznim državama već prešao cijenu od $4 za galon – što je došlo kao posljedica invazije na Ukrajinu koja je protresla svjetsko tržište naftom – američki državni tajnik, Antony Blinken je gostovao u emisiji CNN-a “State of the Union” i upozorio da divljaštvo ruskog lidera još uvijek diktira zbivanja.

“Vladimir Putin, nažalost, ima mogućnost – čisto zbog veličine ljudstva koje ima na raspolaganju u Ukrajini i superiorno naoružanje – da polako razbija otpor kojeg pružaju nevjerojatno žilavi i hrabri Ukrajinci,” rekao je u razgovoru kojeg je vodio CNN-ov Jake Tapper.

Govoreći iz Moldavije, zemlje koja nije u NATO savezu ali je američka saveznica i koja sada strahuje da bi mogla biti sljedeća na Putinovoj meti, Blinken je podijelio razmišljanja o post-invazijskoj budućnosti u kojoj bi ukrajinski otpor – uz podršku Zapada – mogao natjerati Putinove snage da za ovaj sukob plate visoku cijenu.

“Mislim da moramo biti spremni na to da bi ovo moglo potrajati još neko vrijeme. Ali pobjeda u jednoj bitki ne predstavlja pobjedu u cijelom ratu. Zauzimanje nekog grada ne znači da zauzima i volju i srce ukrajinskog naroda,” rekao je Blinken. “Naprotiv, njegova sudbina je da ovo izgubi. Ukrajinski narod je demonstrirao kako neće dopustiti da ih tlači Vladimir Putin ili ruska vlast.”

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, također je naglasila oštrinu sankcija Zapada, ali i dala do znanja da apel kojeg je uputio Zelenski u kojem traži da se Ukrajini smjesta da članstvo u EU nema velikih izgleda da se brzinski ispuni.

“Nitko ne sumnja da ovi hrabri Ukrajinci i iznimno vodstvo predsjednika Zelenskog, u trenutku kad se svi bore za naše zajedničke vrijednosti, da pripadaju našoj europskoj obitelji,” Von der Leyen je rekla u emisiji. “A predavanjem zahtjeva za članstvo, predsjednik Zelenski je pokrenuo taj proces. Ali taj proces će potrajati.”

Putinov osobni križarski pohod

Način na koji je Putin vlastoručno gurnuo svoju zemlju u rat, zdrobio otpor kod kuće, i na televiziji javno izgrdio vlastite suradnike za nacionalnu sigurnost samo naglašavaju koliko je rat u Ukrajini njegov osobni križarski pohod.

Njegovi poremećeni govori o ratu koji nemaju veze s poviješću – uključujući i njegove lažne teze da pokušava “denacificirati” Ukrajinu – su potakli rasprave i zabrinutost, jer mnogi sumnjaju da je ruski lider, kojeg se nekoć doživljavalo kao nemilosrdnog i hladnog trgovca koji brine o nacionalnim interesima Rusije, možda skliznuo u paralelnu mentalnu stvarnost. To – kao i njegove prijetnje nuklearnim oružjem – zabrinuli su promatrače koji se pitaju koliko daleko bi predsjednik Rusije mogao ići, pogotovo kad je praktički vlastiti politički opstanak vezao za rat koji se sve više pretvara u živo blato.

“On je sada uvučen u sukob u kojem će na kraju dobiti ili skupu vojnu pobjedu koju će slijediti skupa okupacija koju si ne može priuštiti, ili će dugoročno vojno zaglaviti u živom blatu, dok se istovremeno mora uhvatiti u koštac s drugim kriznim žarištem – raspadom ekonomije u vlastitoj zemlji,” rekao je za CNN američki senator sa Floride, Marco Rubio.

“Dakle, mislim da nas kombinacija ove dvije stvari stavlja u veliku opasnost. Radi se o tome da će on morati nešto napraviti, nekako eskalirati, nekako pojačati, ovu krizu, kako bi time povratio stratešku ravnotežu Rusije i Zapada, koja je u njegovoj glavi narušena. I zato me brine kakvi bi to njegovi potezi mogli biti,” rekao je Rubio.

Zasad, u dva i pol tjedna nakon početka invazije, jedino što je Putin radio je bilo sve veće eskaliranje krize, usprkos smirenoj reakciji Zapada na njegove nuklearne provokacije. Ostaje nejasno kako bi reagirao na mogućnost da Poljska ili Rumunjska Ukrajini pruže borbene avione – što bi bio korak koji bi te dvije bivše članice varšavskog pakta gurnuo bliže direktnom sukobu sa Rusijom.

Međutim, dosadašnja povijest ove invazije ukazuje da bez obzira koliko novi koraci koje poduzima Zapad nanesu štete Rusiji, nije izgledno da će to zaustaviti Putina i njegovu opsesiju sprečavanja Ukrajine da se pridruži Zapadu – čak i ako to znači potpuno razaranje i Ukrajine i Ukrajinaca. Ili kako je Zelenski rekao u video poruci snimljenoj u nedjelju navečer:

“Agresorova drskost je jasna poruka Zapadu da uvođenje sankcija Rusiji neće biti dovoljno.”

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar