Analitičari očekuju novi val migranata na Mediteranu

Svijet 14. lip. 202207:00
Podijeli:
Izvor: REUTERS/Hazem Ahmed/Ilustracija

Porast cijena hrane uzrokovan ratom u Ukrajini mogao bi pokrenuti novi val migracija sa sjevera Afrike i Bliskog istoka prema zapadu Europe, upozorili su analitičari na konferenciji održanoj u grčkom gradu Patrasu.

“Na Mediteranu su još uvijek prisutni sukobi i nestabilnost. K tome je sada pridodana neizvjesnost oko isporuka i cijena hrane što bi moglo utjecati na zemlje poput Tunisa, Turske i Egipta”, kaže politologinja Angeliki Dimitriadi.

“Slika je siva. Pitanje je kako izbjeći ono što se dogodilo 2015. godine”, izjavila je Dimitriadi u grčkoj luci Patras.

U tom trećem po veličini gradu u Grčkoj, regionalne novine Peloponnisos organizirale su Konferenciju “Regionalni rast” a u sklopu nje panel raspravu “Promišljanje geopolitike i migracija na Mediteranu”.

Godine 2015. su izbjeglice, tražitelji azila i ekonomski migranti krenuli na granice Europske unije pri čemu ih je ušlo više od milijun, što je pet puta više nego godinu ranije, dok ih je oko 3.770 poginulo uglavnom na moru, podatak je UN-a.

Bila je to najveća migrantska kriza u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Rusija je prije gotovo četiri mjeseca pokrenula invaziju na Ukrajinu, velikog proizvođača žitarica, pa žito i suncokret sada stoje u silosima jer je obustavljen izvoz iz luka na Crnom moru. Cijena žita, koja je od početka godine skočila 53 posto, porasla je za dodatnih 6 posto kada je Indija 16. svibnja izvijestila da će obustaviti izvoz zbog alarmantnog toplinskog udara.

“Zbog krize hrane će mnogi ljudi s juga Mediterana krenuti prema njegovom sjeveru,” kaže Ronald Meinardus, voditelj programa za Mediteran u grčkom think-tanku ELIAMEP.

On napominje da će zbog teških životnih uvjeta tražiti priliku u bogatijim europskim zemljama, ali da će migranti biti potrebni zemljama poput Grčke i Italije.

“U tim dvjema zemljama je demografska situacija katastrofalna te će im trebati radna snaga da održe gospodarski rast,” napominje Meinardus. “Zemlje EU-a moraju stoga educirati ljude o migrantima te urediti migracije da budu kontrolirane,” dodaje.

Među 27 zemalja EU-a nema jedinstvenog stajališta što s migrantima ako opet masovno krenu morem.

Prije sedam godina su se Mađarska i Poljska protivile kvotama o primanju ljudi iz Afrike i Bliskog istoka koji bježe od siromaštva, rata i kršenja ljudskih prava pa ta inicijativa Bruxellesa o raspodjeli nije nikada zaživjela. Mađarska i Poljska sada, međutim, primaju Ukrajince.

Pet zemalja čije su granice najizloženije nelegalnim ulascima s mora – Grčka, Italija, Španjolska, Cipar i Malta – zatražile su ovaj mjesec sa svog sastanka u Veneziji solidarnost EU-a u raspoređivanju migranata. Žele da ih se raspoređuje diljem 27 zemalja na isti način kao što se raspodjeljuju izbjeglice iz Ukrajine.

“Te se zemlje žale na nesolidarnost ostalih članica EU-a,” napominje Meinardus.

U petak su ministri vanjskih poslova postigli načelni sporazum u Luxembourgu, koji tek treba biti formalno odobren. Prema sporazumu, zemlje koje ne žele primati migrante morat će novčano doprinositi njihovom smještaju u drugim zemljama ili financijski pomagati u vraćanju migranata s nereguliranom statusom a bez prava na azil.

U nadolazećim danima bi trebali biti poznati detalji sporazuma.

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je da je tijekom francuskog predsjedanja EU-om, koje istječe 30. lipnja, učinjen “veliki napredak”.

U očekivanju mogućeg novog vala migranata nije samo pet najizloženijih zemalja okupljenih pod nazivom MED 5 usredotočeno na more, nego i širi klub MED 9 u kojem su još Francuska, Portugal, Slovenija i Hrvatska.

U Šibeniku je prošli vikend organiziran Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED) na kojem je ukazano na smanjeni natalitet i starenje pučanstva u hrvatskim mediteranskim županijama te na nedostatak radne snage. Istaknuta je i potreba za većom proizvodnjom domaće hrane kako bi se smanjila ovisnost o uvozu.

Politolog i voditelj foruma Vedran Obućina rekao je da bi Hrvatska trebala biti aktivnija na Mediteranu te “sudjelovati u rješavanju velikih problema poput migracija”.

Hrvatska vlada se nada ulasku u zonu Schengena, prostor unutar EU-a u kojem se putuje bez zaustavljanja na granicama, odnosno bez provjeravanja i pokazivanja dokumenata na granicama. Prošle godine su Europu obišle snimke zamaskiranih hrvatskih policajaca dok tuku pendrecima migrante u šumi.

Angelika Dimitriadi ne vjeruje da će zemlje iz kojih dolaze migranti, ili zemlje kroz koje prolaze na putu za EU, sprečavati njihove dolaske premda “sjedaju za stol jer razumiju o kakvom se ulogu radi”.

“Neeuropskim zemljama na Mediteranu je dato premalo poticaja da surađuju s EU-om u području migracija”, kaže.

Theodoros Papatheodorou, zamjenik grčkog ministra obrazovanja od 2012. do 2013., uvjeren je pak da će turski predsjednik Recep Erdogan koristiti izbjeglice iz Sirije za ostvaranje vanjskopolitičkih ciljeva.

“Prisutan je strah da će Turska opet otvoriti vrata migrantima na putu prema EU. Turska bi mogla slijediti Putinov imperijalizam i inzistirati na revizionizmu (prema grčkom teritoriju)”, tvrdi Papatheodorou.

Između Grčke i Turske su pojačane tenzije posljednjih tjedana. Predstavnika iz Turske nije bilo na konferenciji u Patrasu.

Dimitriadi kaže da bi u nadolazećim mjesecima važnu ulogu trebale imati lokalne vlasti u zemljama EU-a u koje će pristizati migranti.

“Lokalne vlasti se trebaju uključiti više, pa će i integracija migranata u tim područjima biti bolja”, kaže.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar