Victor Ponta pobjednik prvog kruga izbora u Rumunjskoj

Svijet 03. stu 201408:01 > 08:08
Reuters/Bogdan Cristel

Nakon gotovo svih prebrojanih glasova, rumunjski premijer Victor Ponta osvojio je prvi kruga rumunjskih predsjedničkih izbora i sve je bliži pobjedi koja bi mogla učvrstiti vlast njegove lijeve stranke, ali također potaknuti pitanja o nezavisnosti pravosuđa.

Rezultati pokazuju da je Ponta, čelnik Socijaldemokratske stranke i bivši tužitelj i amaterski reli vozač koji je premijer postao prije dvije godine, osvojio 40,3 posto biračkih glasova na nedjeljnim izborima.

Njegov glavni suparnik Klaus Iohannis, kandidat desnog centra i gradonačelnik Sibiua, podrijetlom Nijemac, osvojio je 30,4 posto glasova.

“Veselim se što veliki broj Rumunja vjeruje u moj program kojem je svrha razvoj Rumunjske i okončanje nesloge … nakon deset godina laži i podjela”, rekao je Ponta (42) aludirajući na desetogodišnju vladavinu dosadašnjeg predsjednika Traiana Basescua.

Analitičari su kazali da bi bivša ministrica pravosuđa Monica Macovei, ikona borbe protiv korupcije, mogla svoje simpatizere pozvati da daju glas Iohannisu, dok je bivši premijer Calin Popescu Tariceanu u drugom krugu sklon podržati Pontu.

Ponta je 2012. pokušao nacionalnim referendumom opozvati Basescua – taj je pokušaj završio neuspjehom i izazvao je velike kritike EU-a. Trojica kandidata bore se za treću poziciju, s oko pet posto glasova svaki.

“Još nije odlučen drugi krug, puno ovisi o naputku kandidata eliminiranih u prvom krugu”, rekao je sociolog Mircea Kivu. Analitičari su kazali da bi bivša ministrica pravosuđa Monica Macovei, ikona borbe protiv korupcije, mogla svoje simpatizere pozvati da daju glas Iohannisu, dok je bivši premijer Calin Popescu Tariceanu u drugom krugu sklon podržati Pontu, prenosi AFP.

Rumunjska je 2013. zabilježila snažan gospodarski rast od 3,5 posto, ali je uvođenje nekoliko poreza u proljeće zakočilo ulagače i bacilo zemlju u drugom tromjesečju u recesiju. Ta bivša zemlja komunističkog bloka pati i od kroničnog lošeg iskorištavanja europskih fondova, bitnih za razvoj njezine infrastrukture, zbog korupcije i neučinkovite administracije. Za 2014. predviđeni rast iznosi 2,2 posto.