Broj zahtjeva za azil u Europi pao je u travnju na najnižu razinu u proteklih deset godina nakon što su granice blokirane u nastojanju da se spriječi širenje koronavirusa, otkrivaju pokazatelji prikupljeni na razini Europske unije.
Broj zahtjeva za azil u travnju je iznosio 8730 što je pad od 86 posto u usporedbi s veljačom kada je podnesen 61421 takav zahtjev, pokazatelji su do kojih je Reuters došao u Europskom uredu za azil (EASO).
Nakon što je Europska unija u ožujku zatvorila svoje vanjske granice većina od 27 država-članica istodobno je privremeno prekinula primati prijave za azil.
Pokazatelji EASO potvrdili su i kako je broj zahtjeva za azilom od veljače do ožujka smanjen za 44 posto, a to je slijedilo nakon što su uvedene početne mjere ograničenja radi sprječavanja širenja pandemije.
“Jasno je kako je potencijalnim azilantima bilo znatno otežano podnošenje zahtjeva u proteklih nekoliko mjeseci, posebice na samom početku (pandemije)”, kazala je Reutersu izvršna direktorica EASO Nina Gregori.
Zdravstvena kriza definitivno je otežala položaj azilantima koji bježe od nasilja i progona u svojim zemljama, dodala je.
Većina tražitelja azila u Europskoj uniji u 2020. do travnja bili su Sirijci, a slijede Afganistanci, državljani Venezuele te Kolumbije, pokazatelji su koje je prikupio EASO.
Bez zdravstvene zaštite
Tražiteljima azila u proteklim godinama postalo je sve teže doći do Europe pošto je EU blokirala postojeće kopnene migratske rute i osigurala pomoć Turskoj i Libiji kako bi one zaustavile dolazak migranata morskim putem.
Italija je u travnju najavila da neće dopustiti pristup na svoj teritorij migrantima koji dolaze brodovima jer se stanje u talijanskim lukama ne može smatrati sigurnim zbog pandemije prouzročene koronavirusom.
Malta je također objavila da više neće biti u prilici jamčiti spašavanje migranata niti njihov iskrcaj na svoje tlo sve dok traje pandemija.
Svi migranti koji su tijekom pandemije COVID-19 ipak stigli do Europe, a nisu uspjeli podnijeti zahtjev za azil sada su u još većim problemima, procjena je mreže nevladinih organizacija pod nazivom Europsko vijeće za izbjeglice i azile (ECRE). Ta mreža okuplja oko 100 nevladinih udruga iz 40 europskih država.
Pravna savjetnica u ECRE Petra Baeyens pojasnila je da takve osobe sada imaju problem dobiti zdravstvenu zaštitu jer ih se sve dok ne podnesu zahtjev za azil smatra osobama koje ilegalno borave u državama u koje su došli.
“O njima nitko ne vodi računa i oni su sada u većoj opasnosti postati žrtvama eksploatacije”, kazala je Baeyens.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
