Švedska liječnica vratila Nobelovu nagradu za mir zbog Handkea

Svijet 10. pro 201920:10 > 11. pro 2019 07:50
Ilustracija

Švedska liječnica i novinarka Christina Doctare koja je dobila Nobelovu nagradu 1988. godine za mir kao članica mirovnih snaga Ujedinjenih naroda vratila je ovo prestižno priznanje u znak prosvjeda protiv uručenja Nobelove nagrade za literaturu austrijskom piscu Peteru Handkeu.

Ona je govorila večeras pred stotinama okupljenih u švedskoj prijestolnici u znak prosvjeda protiv odluke Švedske akademije da priznanje uruči Austrijancu koji je tijekom ratova na teritoriji bivše Jugoslavije podržavao režim Slobodana Miloševića, otvoreno negira da se u Srebrenici dogodio genocid, prenosi Aljazeera.

“Čestitao mu je i dao nagradu. Sad ja svoju vraćam”, rekla je ona pred okupljenima s medaljom u ruci.

Okupljeni su joj glasno aplaudirali i uzvikivali njeno ime. Prisjetila se i ratova na Balkanu odakle je izvještavala i ukazivala na zločine koji se događaju i užasima kojima je svjedočila.

“Dokle god živim, svjedočit ću kako se istina o užasnom ratu nikada ne bi negirala“, dodala je ona.

“Tko na Akademiji želi ići u pakao? Ovo nisu nepoznate stvari. Bila sam ponosna na Akademiju, Nobelova nagrada je bila svake godine velika stvar za Švedsku. Sada osjećam sramotu i krivnju”, rekla je ona.

U stockholmskoj Koncertnoj kući uručene su Nobelove nagrade za 2019., uključujući i nagradu za književnost Peteru Handkeu. Dodjela nagrade austrijskom književniku izazvala je brojne kontroverze i negodovanje javnosti zbog njegove podrške režimu Slobodana Miloševića tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji i tim povodom i na dan dodjele priznanja održani su prosvjedi. 

Ceremonija je protekla uz bojkot iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije i Turske. Spontani su prosvjedi, uoči formalnog uručivanja nagrade, održani ispred Memorijalnog centra Potočari u Srebrenici, a nakon dodjele nagrade i u švedskoj prijestolnici. Okupljeni su minutom šutnje odali počast žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. godine kao i žrtvama rata u BiH.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.