Cameron: "Ne dajte da se naša britanska obitelj raspadne"

Svijet 10. ruj 201409:40 > 16. ruj 2014 08:00
Reuters/Russel Cheyne

Tijesna anketna prednost zagovornika škotske neovisnosti osam dana prije referenduma na kojem bi Velika Britanija mogla ostati bez 5,3 milijuna Škota ponovno je u prvi plan vratila razloge zbog kojih će se rezultati 18. rujna čekati s velikim zanimanjem.

“Ne želimo da se ova obitelj nacija raspadne. Ako se odijeli, to će biti zauvijek. Velika Britanija je neprocjenjiva i posebna zemlja”, istaknuo je britanski premijer David Cameron za Daily Mail tvrdeći kako sam neće dati ostavku ukoliko Škotska izglasa neovisnost. Ipak, Cameronov posao bit će poljuljan ususret izborima planiranim za svibanj 2015. Podrška nije izostala ni iz SAD-a. Američki predsjednik Barack Obama rekao je u lipnju da će Velika Britanija biti snažnija ostane li zajedno.

Strane vlade i financijska tržišta dugo su pretpostavljali da će Škoti neovisnost od Velike Britanije smatrati preriskantnim potezom, ali je očigledna promjena trenda u razmišljanju škotskih birača uništila taj spokoj. Dva tabora, za i protiv neovisnosti, u mrtvoj su utrci i ishod referenduma više je nemoguće predvidjeti, prenosi HINA.

Broj birača koji su protiv neovisnosti pao je s 45 posto u kolovozu na trenutnih 39 posto, dok je broj zagovornika neovisnosti u porastu, 38 posto. “Rezultati anketa ovih dana pokazuju da ljudi žele promjenu. I ja želim promjenu, a to je škotski parlament unutar Velike Britanije”, naglasio je bivši britanski premijer Gordon Brown.

Glavno pitanje koje se proteže je treba li Škotska postati dio Europske unije te treba li ostatak zemlje ostati u EU, o čemu je Cameron najavio referendum 2017. godine. Bez Škotske, izgledi da Engleska, Wales i Sjeverna Irska napuste EU mnogo su veći. Škotska neovisnost mogla bi snažno utjecati na političke odnose i u ostatku zemlje. Naime, trenutna laburistička prednost u britanskom parlamentu ne bi se dogodila bez potpore škotskih birača.

Ako se škotski scenarij ipak ne realizira, Škotska će zasigurno dobiti veće ovlasti i time pustiti “duha iz ustavne boce”. Wales bi mogao tražiti više autonomije, potencijalno će se otvoriti pitanje zašto je škotskim i velškim parlamentarcima dopušteno da glasaju o pitanjima koja se tiču samo Engleske, a rastući UKIP-ov nacionalizam mogao bi izazvati ustavnu preobrazbu Velike Britanije.

Da “nije u šoldima sve” čini se realnim samo u pjesmi. Naime, bonitetna agencija Fitch najavila je kako će Britaniji bez Škotske trebati više vremena da vrati savršeni AAA kreditni rejting koji je izgubila u proljeće prošle godine. Pitanje je i koliki će udio britanskog duga ostati Škotskoj. Pred ulagačima je, očito, mnogo nepoznanica koje će se iskristalizirati nakon 18. rujna.