Kašmir: Krizno žarište više od 70 godina

Svijet 05. kol 201911:13 > 11:17
Podijeli:
Izvor: Tauseef MUSTAFA / AFP

Pobuna u spornoj indijskoj saveznoj državi Džamu i Kašmir ima korijene u podjeli teritorija 1947. godine koja je pratila proglašenje neovisnosti Indije i Pakistana od Ujedinjenog Kraljevstva.

Tadašnje prinčevske države u kolonijalnoj Indiji mogle su birati kojoj će se državi priključiti ili ostati neovisne.

Hinduistički vladar većinski muslimanskog Kašmira, Maharaja Hari Singh, izabrao je Indiju.

Nedugo nakon toga, Pakistan, koji se proglasio islamskom republikom, poslao je vojnike u Kašmir, a jednako je učinila i Indija.

Lokalni rat nastavio se 1948. jer je Pakistan preuzeo kontrolu nad dijelovima teritorija dok je indijska vojska štitila ostatak, sve dok obje zemlje nisu pristale na prekid vatre.

Indijska vlada obećala je referendum pod okriljem UN-a koji bi stanovnicima Kašmira omogućio pravo na samoodređenje, ali on nikada nije proveden.

VEZANA VIJEST

Iduće desetljeće obilježili su sporadični prosvjedi u indijskom dijelu Kašmira. Potkraj 1980-ih pojavio se nasilan separatistički pokret, a New Delhi sve do danas krivi Islamabad da ga financira i naoružava.

Po nekim procjenama, u pobuni je u indijskom dijelu Kašmira poginulo gotovo 45.000 ljudi. Oružane skupine bore se za neovisnost ili pripajanje Pakistanu.

Separatistički vođe traže rješavanje kašmirskog pitanja putem referenduma kako bi ljudi odlučili hoće li ostati dijelom Indije, hoće li se pripojiti Pakistanu ili biti neovisnosti.

Regija je krizno žarište već više od 70 godina. Spor je izazvao rat između susjednih zemalja 1965. i manji sukob 1999., godinu dana nakon što su obje zemlje testirale nuklearne bombe, u kojem je na obje strane poginulo nekoliko tisuća ljudi.

To je jedna od najmilitariziranijih regija na svijetu. Obje zemlje rasporedile su na spornoj granici jake vojne snage.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.