Čelnici Europske unije u utorak se okupljaju u Bruxellesu kako bi dogovorili novo vodstvo tog saveza nakon europskih izbora koji su završili u nedjelju i doveli do novih odnosna snaga u Europskom parlamentu.
Tijekom dana sastaju se najveće političke grupacije prije nego se večeras svi nađu na zajedničkom sastanku. Na sastanku grupacije EPP-a sudjeluje i premijer Andrej Plenković.
Na sastanak @EPP upravo stigao i hrvatski premijer. #N1info pic.twitter.com/nxBAuJVeGB
— Ivana Dragicevic (@ivdragicevic) May 28, 2019
Iako su osvojili najviše mandata Pučani ne mogu sami “vladati”. Njihov stav je jasan – inzistiraju na svom spitzenkadidatu Manfredu Weberu na mjestu predsjednika Europske komisije. Upravo je to ključna pozicija za popunjavanje, a koju je do sada držao Jean-Claude Juncker, Luksemburžanin i pripadnik Europske pučke stranke (EPP).
https://twitter.com/ivdragicevic/status/1133321651083513856
Naša urednica vanjske politike N1 Ivana Dragičević javlja iz Bruxellesa kako su najveće političke grupacije predane institutu spitzenkandidata. Samo što vodeći europski čelnici imaju drugačije vizije tko bi to mogao biti.
Merkel pri dolasku u Vijeće kaže da stoji uz potporu Weberu, Macron kaže, pričat ćemo o sadržaju, ali ipak iz usta mu na novinarsko pitanje ipak izlaze tri imena – Vestager, Barnier i Timmermans. #N1info
— Ivana Dragicevic (@ivdragicevic) May 28, 2019
Prema Lisabonskom ugovoru novog predsjednika Komisije nominira Europsko vijeće 28 čelnika država, a potom potvrđuje Europski parlament u kojem sjedi 751 zastupnik.
No iza te procedure koja se naoko čini jednostavnom kriju se kompleksne borbe za moć između rivalskih država, ideoloških saveza i između samih čelnika i parlamenta.
Junckerov zamjenik i kandidat lijevog centra za predsjednika EK, bivši nizozemski ministar vanjskih poslova Frans Timmermans, te zakulisne igre uspoređuje sa serijalom “Igre prijestolja”.
Pregovori kreću danas kada će čelnicima u Bruxellesu na neformalnoj večeri domaćin biti predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Mnogi u Bruxellesu smatraju da europski projekt najbolje može voditi “politička komisija” predvođena predsjednikom kojeg bi predložio transnacionalni parlament, čime bi u javnosti imao veći legitimitet.
No većina čelnika smatra kako legitimitet proizlazi iz država članica, te da Vijeće mora biti to tijelo koje bira novog predsjednika među sobom, nekoga s iskustvom vođenja.
Rezultati izbora nisu ojačali ulogu parlamenta, usprkos izlaznosti glasača koja je bila viša od očekivane. Iako je izbjegnut rast euroskeptičnih i krajnje desnih stranaka do razine na kojoj bi postale ključne, proeuropski centar je fragmentiran, s osnaženijim liberalima (ALDE) i Zelenima.
Hoće li riječ Angele Merkel biti odlučujuća? Jasna poruka prije dolaska u Bruxelles u intervjuu @camanpour čije dijelove pogledajte danas u Newsroomu #N1info https://t.co/9HxmbvXMGD pic.twitter.com/JgTAj1WpPD
— Ivana Dragicevic (@ivdragicevic) May 28, 2019
U prošlom sazivu su dvije najveće grupacije, EPP i socijalisti (S&D), mogle sami formirati većinu, no sada za to neće imati dovoljno ruku bez ALDE-a i Zelenih, što komplicira njihov izbor ‘spitzenkandidata’, ranije predloženog kandidata za novog predsjednika Komisije.
Manfred Weber, pripadnik bavarskog konzervativnog CSU-a, sestrinske stranke CDU-a kancelarke Angele Merkel, smatra da bi on, kao vodeći kandidat EPP-a, trebao biti novi vođa EK-a.
“Pobijedili smo na izborima, pa će kandidat EPP-a Manfred Weber biti predsjednik Komisije”, insistirao je predsjednik te grupacije Joseph Daul u vrijeme prebrojavanja glasova. EPP je u odnosu na prošli saziv izgubio 40 zastupnika.
Samo ne Weber
Na papiru je osam od 28 čelnika EU-a iz redova EPP-a, no stranka Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana je suspendirana, a austrijskom kancelaru Sebastianu Kurzu u ponedjeljak je pala vlada.
Timmermans ima podršku S&D-a, a ALDE, iako još nije jasno što će učiniti, mogao bi podržati Dankinju Margrethe Vestager.
Ta dosadašnja povjerenica za tržišno natjecanje mogla bi dobiti i podršku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, dok Webera podržava Merkel.
Jedan europski dužnosnik ističe da bi, ako dođe do sukoba između Francuske i Njemačke, čelnici mogli pokušati izbjeći krizu i podržati Timmermansa kao kompromisno rješenje.
“Mogu zamisliti da će određeni broj čelnika pokušati odbaciti ideju spitzenkandidata, no ne svih”, rekao je dužnosnik pod uvjetom anonimnosti.
Kancelarka Merkel izjavila je u ponedjeljak da Njemačka i dalje želi da “spitzenkandidat” iz pobjedničke stranke postane predsjednik Europske komisije, dok je ured francuskog predsjednika Macrona objavio kako on ne želi da taj proces bude automatski.
Tri velike grupacije ujedinjene su u protivljenju krajnje desnim euroskepticima, no postoje znakovi da bi Zeleni, ALDE i S&D mogli preferirati progresivnijeg kandidata umjesto nekog iz EPP-a.
Vestager je profilirana kao žena koja se suprotstavila američkim tehnološkim divovima te bi bila prva ženska predsjednica.
No dolazi iz Danske, države koja odbija uvesti euro i koja je suspendirala schengenski sustav.
Vestager bi mogla dobiti podršku Macrona, no njega je oslabila odluka da se osobno uključi u kampanju, a potom završi iza krajnje desne Marine Le Pen.
Tu nastupa Timmermans. “Svi prepoznaju njegovu intelektualnu živahnost. Strastveno se borio za vladavinu prava”, zaključuje europski dužnosnik.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
