Angela Merkel odbacila špekulacije da će preuzeti poziciju u EU

Svijet 16. svi. 201915:37 > 20:48
Podijeli:
Izvor: ODD ANDERSEN / AFP

Nakon što je svojom izjavom u jednom intervjuu ponovno pokrenula nagađanja o mogućem preuzimanju neke visoke dužnosti u Europskoj uniji njemačka kancelarka Angela Merkel odmah je stala na kraj takvim nagađanjima.

“Mnogi se brinu za Europu, tako i ja. Iz toga proizlazi pojačani osjećaj odgovornosti da se zajedno s drugima brinem o sudbini ove Europe”, rekla je njemačka kancelarka (Kršćansko-demokratska unija, CDU) u razgovoru za dnevnik Sueddeutsche Zeitung, koji je istodobno bio objavljen u nekoliko vodećih europskih dnevnika i koji je potaknuo špekulacije da bi Merkel mogla preuzeti neku funkciju u institucijama EU-a.

Kancelarka je tijekom dana, nakon sastanka s nizozemskim premijerom Markom Rutteom rekla: “Nisam dostupna za nikakvu političku funkciju neovisno gdje ona bila, pa i u Europi.”, piše Die Zeit.

Merkel je u prosincu prošle godine odstupila s dužnosti predsjednice CDU-a, koju je preuzela Annegret Kramp-Karrenbauer, ali je najavila kako namjerava ostati na poziciji kancelarke do kraja izbornog razdoblja 2021.

Njemačka kancelarka je, međutim, tada najavila kako nakon 2021. neće preuzeti političke dužnosti ni u Njemačkoj niti u Europskoj uniji.

Unatoč tomu, Angela Merkel se već neko vrijeme spominje kao moguća nasljednica predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska.

Aktualni predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u jednom je nedavnom intervjuu izjavio kako smatra mogućim da Merkel nakon odlaska s dužnosti njemačke kancelarke preuzme neku vodeću poziciju u Europskoj uniji.

“Ne mogu si zamisliti da Angela Merkel uskoro nestane s političke scene”, rekao je Juncker krajem travnja u razgovoru za njemačku medijsku grupu Funke.

Izvor : John MACDOUGALL / AFP

Angela Dorothea Merkel prva je njemačka predsjednica vlade. Do nje je Njemačka imala samo muškarce na toj poziciji. Na čelu Njemačke je od 2005. godine, a nerijetko se može čuti i kako je upravo ona do sada bila neformalna predsjednica Europe, najmoćnija žena svijeta i vođa slobodnog svijeta.

Među njezinim najznačajnijim odlukama koje su utjecale na cijelu Europu sigurno je ona iz 2015. kada je otvorila vrata izbjeglicama. Ta je odluka pokazala svu nesložnost i nesnalaženje Europske unije da se nosi s ovakvim krizama. I Merkel je pretrpila brojne kritike zbog politike otvorenih vrata koja ju je možda i stajala pozicije predsjednice stranke i kancelarke. 

Nedavno je Washington Post objavio priču kako je većina od 1,5 milijuna izbjeglica koje su došle u Europu završila u Njemačkoj. Prema statističkim podacima koji stižu iz Njemačke, do kraja 2018. godine 400.000 izbjeglica bilo je zaposleno ili u nekom od programa osposobljavanja, a 200.000 ih je registrirano kao nezaposleno. To je iznad očekivanja mnogih, naročito onih političkih struja koje su tvrdile kako se migranti neće uklopiti u tržište rada te da će samo koristiti pogodnosti socijalno osjetljivog njemačkog sustava.

I prije 2015. bilo je jasno da Njemačkoj treba najmanje milijun novih, mladih ljudi na tržištu rada ako ta zemlja želi ostati gospodarski motor Europe. Zanimljivo, jedan od sugovornika Washington Posta kaže kako su im gastarbajteri iz bivše Jugoslavije i njihova integracija na tržište rada ključno mjerilo za usporedbu i za sada su optimistični oko integracije izbjeglica.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram