CNN: Zašto toliko mrze filantropa Sorosa?

Svijet 22. pro 201816:25 > 16:32
Podijeli:
Izvor: AFP

Nakon što je Financial Times proglasio Georgea Sorosa osobom godine, a internetom se proširio val animoziteta, o milijarderu je pisao i CNN.

Objava je bila tako tipična za 2018. godinu, elitna, urbana i globalna publikacija ukazala je čast čovjeku kojeg preziru njegovi populistički, nacionalistički i antisemitski protivnici, započinje svoj komentar Tim Lister iz CNN-a, a prenosi Index.

Od 1979. godine milijarder mađarskog podrijetla kroz svoju je zakladu Otvoreno društvo financirao liberalnu demokraciju s 32 milijarde dolara, zarađene u hedge fondovima. Čak i prije pada Berlinskog zida Soros je u Mađarsku slao strojeve za fotokopiranje kako bi pomogao širenje reformi. U Americi je podupirao liberalne ideje i pokrete, poput Američke unije za građanske slobode, te pritom ušao u zmijsko gnijezdo ideoloških sukoba. Milijunima vlastitih dolara 2004. godine pokušao je spriječiti reizbor Georgea W. Busha za predsjednika, objasnivši tjedniku New Yorker kako je Bush ”tek prihvatljivo lice gurnuto u prvi plan od zlokobnih skupina koje upravljaju njegovom administracijom”.

U prošlom desetljeću Soros se našao na udaru nadolazeće iliberalne elite, među ostalima predsjednika Rusije i Turske Vladimira Putina i Recepa Tayyipa Erdogana, te mađarskog premijera Viktora Orbana. A postao je i bauk krajnje desnice u SAD-u.

Sorosevo bogatstvo, stečeno ne samo trgovinom valutama, njegovo židovsko podrijetlo i predanost liberalnoj demokraciji potaknuli su teorije zavjere i u Americi i u inozemstvu. Neprijatelji ga često nazivaju globalistom ili jednim od zavjerenika protiv američkog suvereniteta. Bivši voditelj Fox Newsa Glenn Beck opisao ga je kao ”gospodara lutaka” koji želi ”financijski baciti Ameriku na koljena”. Desničarski radijski voditelj Michael Savage rekao je svojim slušateljima, kojih je redovito oko 10 milijuna, da Sorosa treba uhititi zbog uplitanja u izbore.

U nedavnom izvještaju pripremljenom za američki Senat stoji kako su ruske službe u pokušaju uplitanja u američke izbore 2016. godine generirale desetke postova na Instagramu i Facebooku u kojima se Georgea Sorosa optužuje za bezbroj nedjela. I američki predsjednik Donald Trump prihvatio je neke teorije zavjere o Sorosu. U jednoj je reklami tijekom kampanje 2016. prikazan Soros uz Trumpove riječi: ”…za one koji kontroliraju poluge vlasti u Washingtonu i posebne globalne interese.”

Drugi su otišli još mnogo dalje. Soros je dobio prvu od nekoliko cjevastih bombi koje su tijekom studenoga poslane nekim Trumpovim kritičarima. Nakon incidenta s cjevastom bombom Sorosev je sin Alexander u New York Timesu napisao: ”Duh je pušten iz boce, trebat će možda i generacije da ga se vrati natrag i neće se ograničiti samo na SAD.”

Soros je stvorio neprijatelje i preko Atlantika. Viktor Orban je kao student dobivao stipendiju za školovanje u Engleskoj od organizacije koju je financirao Soros. Danas je Orban mađarski premijer, a njegova je vlada uzela na zub Srednjoeuropsko sveučilište u Budimpešti, koje također financira Soros. Orban je progurao propise koji od nevladinih organizacija traže da se registriraju kao ispostave stranih vlada i struktura. Srednjoeuropsko sveučilište zbog toga se seli u Beč.

Antisemitske pogrde

Orban je u napadima na Sorosa iskoristio i tradicionalni antisemitski sentiment i aluzije na milijarderovo podrijetlo. Na skupu u ožujku rekao je kako neprijatelji Mađarske ”nisu otvoreni, nego prikriveni; nisu iskreni, nego nečasni; nisu nacionalni, nego internacionalni; te ne vjeruju u rad, nego u financijske spekulacije”.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan također je zaigrao na antisemitsku kartu u napadima na Sorosa. Prošlog je mjeseca na jednom sastanku rekao kako je ”poznati mađarski Židov” stajao iza demonstracija 2013. godine.
Unatoč napadima, Soros se doima neustrašivim, čak i punim energije.

Soroseva opozicija

Prepoznavši snagu svojih protivnika, Soros je u svoju zakladu prebacio još 18 milijardi dolara vlastitog novca. Među njegovim se trenutačnim projektima ističe kampanja za cenzus kojim bi na američkim izborima 2020. godine manjine bile bolje zastupljene, te kampanja Best for Britain (Najbolje za Britaniju) koja traži drugi referendum o članstvu Velike Britanije u Europskoj uniji.

Soros je objasnio koja ga dva formativna iskustva i danas motiviraju u njegovom radu. Za vrijeme nacističke okupacije Mađarske njegov je otac sređivao lažne dokumente drugim Židovima i tako im pomagao da prežive. ”Ne samo da smo mi uspjeli preživjeti nego smo i pomagali drugima. To je ostavilo trajan trag na meni”, napisao je Soros.

Dok je bio student u Londonu slušao je predavanja austrijskog filozofa Karla Poppera, autora knjige ”Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji”. Soroseva je zaklada dobila ime po knjizi u kojoj Popper piše: ”Ne budemo li spremni braniti tolerantno društvo od napada netolerantnih, tolerantni će biti uništeni, a s njima i tolerancija.” Ova misao bila je Soroseva vodilja kroz veći dio života, zaključuje se u CNN-ovu tekstu, koji prenosi Index.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram