Europa se poklonila Auschwitzu

EPA/Jacek Bednaarczyk

Sedamdeseta je obljetnica oslobođenja nacističkog logora smrti Auschwitza. O smrti, boli, sjećanju i odgovornosti svjedočili su mnogi prežvjeli, ali i državnici koji dobro znaju koliko je važno ne zaboraviti da je jedan od najstrašnijih logora neizbrisivi dio europskog identiteta.

Samo je Auschwitzu ubijeno više od milijun ljudi. Devedeset posto bili su Židovi. Vojnici Crvene Armije oslobodili su logor 27. siječnja 1945. godine. Pronašli su 7000 preživjelih. I dok ruski predsjednik nije došao na komemoraciju jer ga, kako kaže, nisu pozvali, njemački predsjednik Joachim Gauck podsjetio je njemački narod da ne zaborave kako je holokaust dio njemačkog identiteta.

I dok je neke potrebno podsjetiti na strahotu koja se ne smije ponoviti, preživjelima je sjećanje ostalo živo desetljećima od odslobođenja.

Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski pridružio se bivšim zatvorenicima u polaganju vijenaca, a njemačka kancelarka Merkel je izjavila da je obljetnica oslobođenja logora podsjetnik na to što si ljudi mogu međusobno učiniti.

Današnja komemoracija na lokaciji u južnoj Poljskoj možda je među posljednjima na kojoj će u većem broju sudjelovati preživjeli. Tada najmlađi, sada su u osamdesetim godinama. Tragične priče ipak će odjekivati još jako dugo.

REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski
REUTERS/Pawel Ulatowski

“Očekivali su svašta, ali ne ono što je nezamislivo”

Oko 1,1 milijun ljudi koji su prošli ispod zloglasnog natpisa “Arbeit macht frei” između 1940. i 1945. iz logora nisu izašli. Mnogi su pobijeni u tamošnjim plinskim komorama, Židovi, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina. Umirali su i od gladi, bolesti i prisilnog rada.

Crvena Armija je 27. siječnja 1945. oslobodila 7.000 logoraša. Nekoliko dana prije dolaska Sovjeta, nacisti su premjestili gotovo 60 tisuća drugih, prisiljavajući ih na marš do ostalih logora. Neki od njih kasnije su oslobođeni u drugim logorima, a samo ih je šačica uspjela pobjeći.

“Očekivali su svašta, ali ne ono što je nezamislivo”, još jedna je od parola ove godišnjice.

U ime budućnosti će se i logor Auschwitz pridružiti danas europskoj minuti šutnje na koji su pozvali sudionici međunarodnog foruma Pusti moj narod da živi u Pragu i bivšem nacističkom logoru Terezin koji organizira Europski židovski kongres i Europski parlament uz sudjelovanje predsjednika parlamenata 30 zemalja.

Iz Praga i Terezina će danas uputiti apel vladama i državama da svedu toleranciju ekstremizma i nasilja potaknutog etničkom i vjerskom netrpeljivošću na nulu i predložiti konkretnu Mapu puta obrane od ekstremizma, neonacizma i antisemitizma u 20 koraka, a od SAD, Europske unije, Izraela i Rusije zahtjevaju da se u toj obrani izdignu iznad svih svojih tenzija i sporova.

Gauck: Auschwitz je dio njemačkog identiteta

Njemačku će predstavljati predsjednik Joachim Gauck, koji je prijepodne sudjelovao na posebnoj sjednici Bundestaga posvećenoj 70. godišnjici oslobođenja Auschwitza i Međunarodnom danu sjećanja na holokaust.

Auschwitz je dio njemačkog identiteta, izjavio je Gauck tom prigodom. “Sjećanje na holokaust ostaje važnom temom za sve Nijemce”, rekao je Gauck u Bundestagu. “Nema njemačkog identiteta bez Auschwitza. On pripada povijesti naše zemlje”, kazao je.

Velike svečanosti održat će se i u drugim gradovima svijeta poput Jeruzalema i New Yorka. U Pragu se održava konferencija “Neka živi moj narod” na kojoj sudjeluje predsjednik Sabora Josip Leko. Sudionici praške konferencije popodne će posjetiti bivši logor u Terezinu.

Procjenjuje da je broj ubijenih Židova u holokaustu bio između pet i šest milijuna. Kako bi ubili što je više moguće Židova nacisti su izgradili kompleks logora smrti s plinskim komorama. Ubijene su i stotine tisuća Sinta, Roma, invalida, homoseksualaca i protivnika nacističkog režima.

U travnju 1940. zapovjednik SS-a Heinrich Himmler naredio je gradnju logora u Auschwitzu u Poljskoj. Ostali nacistički veliki logori smrti bili su u Chelmu, Sobiboru i Treblinki. Samo je Auschwitzu ubijeno 1,1 milijun ljudi. Devedeset posto bili su Židovi. Vojnici Crvene Armije oslobodili su logor 27. siječnja 1945. godine. Pronašli su 7000 preživjelih.

Odlukom UN-a dana oslobođenja Auschwitza obilježava se od 2006. kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust.