Gorbačov: Izgleda kao da se svijet sprema za rat

Svijet 27. sij 201714:17 > 14:19
REUTERS/Hannibal Hanschke

Posljednji predsjednik Sovjetskog saveza Mihail Gorbačov napisao je zabrinjavajući tekst za američki magazin Time, u kojem apelira na zaustavljanje nove utrke u naoružanju između Rusije i SAD-a.

“Današnji svijet zatrpan je problemima. Ljudi koji donose odluke i određuju politike čine se zbunjenima i izgubljenima. No, nijedan problem danas nije važniji od militarizacije politike i nove utrke u naoružanju. Zaustavljanje te opasne utrke mora biti naš prvi prioritet. Sadašnja situacija postala je previše opasna”, navodi Gorbačov.

“Sve više vojnika, tenkova i oklopnjaka se dovlači u Europu. Ruske i NATO snage i naoružanje koje su nekad jedni druge gledale iz udaljenosti danas su raspoređene vrlo blizu jedne drugima, kao da će zapucati jedne na druge jer su u dometu. I dok se državni budžeti naprežu da bi ljudima osigurale osnovne potrebe, sve se više novca troši na vojsku. Lako se nalazi novac za sofisticirana oružja čija je destruktivna moć usporediva s onom oružja masovnog uništenja; za podmornice čija jedna salva može uništiti polovicu kontinenta, baš kao i za obrambene raketne sustave koji podrivaju stratešku stabilnost”, navodi on.

“Političari i vojni dužnosnici zvuče sve ratobornije, a obrambene doktrine su sve opasnije. Komentatori i TV lica pridružuju se hukačkom zboru. Sve to izgleda kao da se svijet priprema za rat”, upozorava Gorbačov.

Moglo je biti drugačije

U drugoj polovici 80-ih goidna Rusija je zajedno s SAD-om lansirala proces smanjena nuklearnog naoružanja kako bi smanjili nuklearnu prijetnju. Prema tom dogovoru, 80 posto nuklearnog naoružanja akumuliranog u vrijeme Hladnog rata je razmontirano ili uništeno, a opasnost od nuklearnog rata kao posljedice tehničkog kvara ili incidenta je smanjena. To je bilo moguće zahvaljujući svijesti lidera velikih nuklearnih sila da je nuklearni rat neprihvatljiv, piše posljednji predsjednik SSSR-a.

“U studenom 1985., na prvom summitu u Ženevi, lideri Sovjetskog saveza i SAD-a su obznanili: nuklearni rat ne može biti dobiven i ne smije se nikada voditi. Naše dvije nascije neće stremiti vojnoj nadmoći. Ova izjava je dovela do osjećaja olakšanja diljem svijeta. Sjećam se sastanka Politbiroa iz 1985. godine na kojemu se raspravljala obramena doktrina. Predloženi nacrt sadržavao je i ovakav jezik: ‘Odgovoriti na napad svim raspoloživim sredstvima’. Članovi Politbiroa usprotivili su se ovoj formuli. Svi su pristali na nuklearno naoružanje mora služiti samo jednoj svrsi: prevenciji rata. I da krajnji cilj treba biti svijet bez nuklearnog naoružanja”, piše Gorbačov.

“Nuklearna prijetnja danas se, međutim, ponovo čini stvarnom. Odnosi između velikih sila pogoršavaju se već godinama. Zagovornici naoružavanja i vojno-industrijski kompleks zadovoljno trljaju ruke. Moramo se tome otrgnuti”, napisao je.

Moramo nastaviti dijalog vezan za borbu protiv terorizma, nastavlja, jer to je zaista važan i hitan zadatak, ali to nije dovoljno za normalan odnos i moguće partnerstvo – moramo se fokusirati na prevenciju rata i smanjenje vojnog arsenala.

“U modernom svijetu, ratovi moraju biti stavljeni van zakona, zato što nijedan svjetski problem s kojim se suočavamo može biti riješen ratom – ni siromaštvo, ni okoliš, ni migracije, ni rast populacije, niti oskudica resursa”, piše Gorbačov.

Apelira na članice Vijeća sigurnosti UN-a, podsjećajući ih da su primarno odgovorne za međunarodni mir i sigurnost – da prve istupe i prihvate rezoluciju prema kojoj će jasno poručiti da nuklearni rat nije prihvatljiv i nikada se neće voditi.

“Mislim da inicijativa za usvajanje takve rezolucije mora doći od Donalda Trumpa i Vladimira Putina – predsjednika dviju nacija koje drže preko 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala i zato nose posebnu odgovornost”, navodi Gorbačov.

“Američki predsjednik Franklin D. Roosevelt jednom je rekao da je jedna od glavnih slobora – sloboda od straha. Danas, teret straha i stres onih koji ga nose osjeća se među milijunima ljudi, a glavni razlozi za to su militarizam, vojni sukobi, utrka u naoružanju te nuklearni Damoklov mač. Rješavanje tog straha znači oslobođenje ljudi. To bi trebao postati naš zajednički cilj. Mnogi drugi problemi nakon toga će se lakše riješiti. Vrijeme za odluku i djelovanje je sada”, zaključuje on.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.