Bijesni govor službenog kandidata Donalda Trumpa

Svijet 22. srp 201607:22 > 07:32
REUTERS

Sklon ekscesima, impulzivan i bez političkog iskustva, Donald Trump postao je kandidat Republikanske stranke za novog američkog predsjednika iako se u početku činilo da su izgledi za to mali.

U strastvenom političkom govoru u Clevelandu koji je trajao dulje od sat vremena Trump je Ameriku oslikao kao zemlju koja tone u siromaštvo, nasilje i krizu, a sebe kao jedinu osobu koja tu sliku može promijeniti. “Imam poruku za vas, kriminal i nasilje koji potresaju našu naciju uskoro će prestati. 20. siječnja 2017. sigurnost će biti ponovno uspostavljena“, poručio je republikanski predsjednički kandidat koji je na trenutke izgledao ljutito.

Žestoko je kritizirao demokratsku protivnicu Hillary Clinton zbog politike koju je vodila kao državna tajnica. Obećao je kraj ugovora o slobodnoj trgovini, i ograničenje američkih vojnih intervencija u globalnim sukobima.

Ushićena publika povicima ga je podsjetila na obećanje o gradnji zida između Meksika i SAD-a. Trump je ilegalne imigrante, takozvanu Islamsku državu i izbjeglice iz Sirije istaknuo kao najveće opasnosti za američku nacionalnu sigurnost.

Kampanja obilježena mržnjom

No nakon sve samo ne tipične kampanje, obilježene govorom mržnje, rasizmom i ksenofobijom, taj je 70-godišnji njujorški milijarder pomeo svojih 16 suparnika za predsjedničku nominaciju, nimalo se ne obazirući na političku korektnost i duboko podijelivši paraliziranu Republikansku stranku. Prije nego se upustio u predizbornu kampanju u lipnju 2015., bio je poznat najviše po svojim tornjevima, golf igralištima i casinima, razvodima kojima je punio tabloide i reality showom “Pripravnik”. No pokazao se neobično izdržljivom ‘političkom životinjom’, piše France Presse.

Većinu svojeg života bio je demokrat. Zatim neovisan. Pa je jedno vrijeme figurirao kao predsjednički kandidat Reformske stranke, da bi sada bio republikanski populist. Usudi se reći sve, ponekad bilo što, a često i proturječi samom sebi. Strašnim instinktom udara gdje najviše boli. Tisuće Amerikanaca, većinom bijelci, okupljaju se na njegovim skupovima, privučeni govorima u kojima nemilice napada sve redom – tradicionalne političare, koje smatra “idiotima”, medije, globalizaciju, imigrante i muslimane.

Obećava da će “Amerika opet biti velika.” I bogata. Želi moćnu, veličanstvenu vojsku. Veličina privlači ljude, a bogatstvo znači uspjeh – tako razmišlja Donald Trump.

Trump jednostavnim rješenjima želi ‘spasiti’ SAD

On nudi jednostavna rješenja za sve velike probleme. Želi sagraditi zid na meksičkoj granici, koji bi trebao platiti Meksiko, kako bi zaustavio ilegalnu imigraciju. Govori o protjerivanju iz SAD-a 11 milijuna ilegalnih imigranata. O vraćanju radnih mjesta iz inozemstva. Glede terorizma, želi zabraniti ulazak muslimanima u SAD, a u svjetlu nedavnog rasnog nasilja, predstavlja se kao kandidat koji će čuvati javni red.

Karizmatičan je, nepredvidljiv, ponekad smiješan, samozvani spasitelj Sjedinjenih Država koje su po njegovu mišljenju na samrti i ruglo svijeta. Komentatori ga nazivaju megalomanijakom. Napoleonom. Američkim Putinom. Govore da je klaun i prostak. Ali kritike se od njega jednostavno odbijaju i nijedan ga medij ne ignorira. Za nekoga tko rado vrijeđa druge, Trump je začuđujuće tankoćutan. Kada ga je novinarka Foxa Megyn Kelly pristojno pitala o njegovim prijašnjim izjavama o ženama, Trump ju je izvrijeđao i odlučio da više neće dolaziti na Fox, podsjeća njemačka agencija dpa.

Njegova taština ne poznaje granice. “Svi me vole”, rekao je više nego jednom. Za sebe tvrdi da je “stvarno pametan”. I usput dodaje da je “i zgodan”. U kampanji je od grada do grada putovao vlastitim zrakoplovom i sve druge troškove podmirivao sam. Njegovi pristaše njime su oduševljeni i žele vjerovati da će znati riješiti sve američke probleme. “Sam se financira, nitko ga ne može kupiti”, rekla je za dpa biračica iz Indiane Debbie Parson. “Ne mora se prodati korporacijama”.

No kad je riječ o njegovu konkretnom političkom programu, o tome se ne zna mnogo. “Želimo biti nepredvidljivi. Moramo biti pokeraši, šahisti”, kazao je Trump, ističući kako ne želi da neprijatelji Sjedinjenih Država, ili njihovi saveznici, znaju što misli.

Dijete imigranata njemačkog i škotskog podrijetla

Doland Trump rođen je 14. lipnja 1946., kao četvrto od petero djece Fredericka i Mary Trump. Majka Mary, rođena MacLeod, podrijetlom je iz Škotske. Rođena je na otoku Lewis na Vanjskim Hebridima, otočju zapadno od Škotske. Kažu da je bio teško dijete. Roditelji su ga poslali na vojnu akademiju, gdje je bio uspješan. Studirao je na sveučilištu Fordham, a poslije u sklopu Sveučilišta u Pennsylvaniji završio prestižni ekonomski fakultet Wharton.

Trumpov otac, sin njemačkih useljenika, bogatstvo je stekao u graditeljstvu. Trump je počeo raditi za oca nakon što je završio fakultet. Otac mu je na početku pomogao s “malim zajmom od milijun dolara”. Već 1974. preuzeo je obiteljski posao i investirao u hotele, kockarnice, golf igrališta i luksuznu stanogradnju.

Kasnije ulazi u svijet zabave, prvo licencijama za Miss Amerike i Miss Universe, a potom i svojim ulogama u reality showu “Pripravnik” i njegovom nastavku sa slavnim osobama. Nije uvijek bio uspješan. Bankrotirao je četiri puta, ali se svaki put nakon restrukturiranja podigao na noge. Forbes mu bogatstvo procjenjuje na četiri milijarde dolara, a Bloomberg na 2,9 milijardi. Razmetljivi Trump tvrdi da vrijedi barem deset milijardi.

Triput se ženio glamuroznim ženama, a razvodima dvaput završio na naslovnicama. Godine 1977. vjenčao se s češkom manekenkom Ivanom Zelničkovom s kojom ima troje djece, Donalda mlađeg, Ivanku i Erica. Svo troje mu pomaže u kampanji. Od 1993. do 1999. bio je u braku s glumicom Martom Maples. Imaju jedno dijete. Sa slovenskom manekenkom Melanijom Knavs vjenčao se 2005. i također imaju jedno dijete.

Na vjenčanju s Melanijom među uzvanicama je bila i Hillary Clinton. Ali baš kao što je promijenio stajališta o pobačaju, zdravstvenom osiguranju i kontroli naoružanja, Trump je ne oklijevajući odustao od prijateljstva s bivšom američkom prvom damom i bivšom državnom tajnicom, s kojom će odmjeriti snage na predsjedničkim izborima u studenome. Sada je ne podnosi i naziva je “korumpiranom”. “Ona ne bi bila odlična predsjednica. Ona ne bi bila čak ni dobra predsjednica – bila bi jadna”, smatra.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.