Corbyn: Irak je uništen, a SAD i UK financirale su Huseina

Svijet 06. srp. 201618:21 > 18:37
Podijeli:
Izvor: Screenshot YouTube

Šef oporbe, predsjednik Laburista Jeremy Corbyn, održao je značajan govor pred britanskim parlamentom vezan za izvještaj Johna Chilcota, koji optužuje nekadašnjeg čelnika svoje stranke Tonyja Blaira za uvlačenje Britanije u rat bez pravne i svake druge osnove.

Jeremy Corbyn se kao dosljedni protivnik intervencije u Iraku upravo zbog ovog izvještaja ovih dana nalazi pod ogromnim pritiskom brojčano nadmoćnih “blerista” u vlastitoj stranci, koji zahtijevaju njegovu ostavku.

Corbyn je u svom govoru pred parlamentom nakon objave nalaza Chilcotove komisije istakao da su obitelji poginulih čekali čak sedam godina na ovaj izvještaj, što je nevjerojatna i žalosna činjenica.

Ipak, pozdravio je detaljnost izvještaja i broj ljudi koji su intervjuirani, budući da se prostire na čak 6,275 stranica, odnosno sadrži dva miljuna riječi, a tiče se odluke koja je “bila najvažnija vanjskopolitička odluka britanske vlade u modernim vremenima”.

“Podijelila je ovaj dom, ali je i suprotstavila britansku vladu većini britanskog naroda, kao i većini globalne javnosti”, naveo je Corbyn.

Posljedice invazije: Uništenje Iraka, širenje terorizma u cijeloj regiji

“Rat nije ni na koji način bio ‘posljednje utočište’, što je kazao i g. John Chilcot. On je bio čin vojne agresije lansirane temeljem lažne isprike, kao što navodi istraga, te je dugo bio smatran nelegalnim i to od strane ogromnog dijela međunarodnih pravnih stručnjaka. Rat je doveo do smrti stotina tisuća ljudi i raseljavanja milijuna izbjeglica. Uništio je iračku infrastrukturu i društvo”, kazao je Corbyn.

Jedan od proizvoda rata je bilo i sektaško nasilje, koje je dovelo do građanskog rata i širenja terorizma u cijeloj regiji, naveo je.

Podsjetio je da je samo u nedjelju 250 ljudi poginulo u terorističkom napadu grupe koja je proizašla iz naslijeđa invazije.

Slom povjerenja u institucije vlasti

“Mjereno bilo kojim aršinom, invazija i okupacija Iraka su za mnoge značile katastrofu”, kazao je. Odluka da se u rat ide temeljem manjkavih, loših informacija o postojanju nuklearnog oružja, dovelo je i do krize u Britaniji – “temeljnog sloma povjerenja u politiku i institucije vlasti”.

“Tragično je da je ono što je naša upravljačka klasa tako užasno krivo shvatila uspjelo pravilno shvatiti toliko naših ljudi”, dometnuo je pritom, podsjećajući na 1,5 milijuna Britanaca svih političkih opredjeljenja, koji su u veljači 2013. godine, zajedno s desecima milijuna ljudi diljem svijeta, prosvjedovali protiv nadolazećeg rata.

“To su bile najveće demonstracije u britanskoj povijesti. I nismo mi, koji smo se protivili ratu, na bilo koji način podcjenjivali brutalnost diktature Sadama Huseina. Štoviše, mnogi od nas smo protestirali protiv njega tijekom najkrvavijih perioda te diktature, dok su britanska i američka vlada podupirale taj režim, što je potvrđeno nalazima Scottove istrage 1996. godine”, kazao je Corbyn.

Rušenje partije Baath, notorna obmana o nuklearnom oružju

Objasnio je to činjenicom da je tada bilo vidljivo koliko je opasno ući u rat bez odobrenja Ujedinjenih naroda, temeljem fabriciranih podataka o oružju za masovno uništenje i to u državu koja je slomljena ekonomskim sankcijama i ratom te nije predstavljala nikavu vojnu prijetnju.

“(Bilo je vidljivo da bi) strana invazija i okupacija naišla na silan otpor i da bi lansirala niz nekontroliranih i destruktivnih događaja”, kazao je i ustvrdio da bi se događaji u Iraku odvili drugačije da je britanski parlament “imao sluha za mudrost brojnih naših ljudi” kada je 18. ožujka ondje srušena odluka o čekanju na odobrenje UN-a.

Kazao je da su tada protiv rata glasali brojni parlamentarci svih stranaka, među kojima ima i onih koji više nisu živi. Podsjetio je na Robina Cooka koji je prije 13 godina upozorio na tragediju koja će se dogoditi. No, naglasio je da nitko od njih ne bi smio imati ikakvu zadovoljštinu zbog ovog izvještaja. Ova njegova izjava uzrokovala je komešanje i opomenu predsjednika parlamenta.

“Moramo biti ožalošćeni onim što se otkrilo i moramo se nad tim zamisliti”, kazao je, navodeći da je izvještaj otkrio promašaje u planiranju okupacije, kobnu odluku da se oslabi iračka vojska i da se rasformira čitava iračka država, u sklopu procesa rušenja partije Baath. Odluka da se slijedi američkog predsjednika u ovaj rat, u jedno od najtrusnijih područja svijeta, i nametanje kolonijalne okupacije, dovela je do katarstrofe, ustvrdio je. Zatim se referirao na “notornu obmanu” iz izvještaja iz rujna 2002. godine prema kojemu je pisalo da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje koje se može aktivirati u 45 minuta.

Povećanje terorističke prijetnje kod kuće, paralela s Libijom

“General Michael Laurie je istrazi kazao: ‘Znali smo u to vrijeme da je svrha dosjea isključivo stvaranje argumenta za rat, a ne izlaganje prikupljenih podataka.’ Vojna akcija ne samo da je pretvorila humanitarnu krizu u katastrofu, već je izazvala i potrese u cijeloj regiji kao i intervencija za promjenu režima u Libiji 2011. godine, žalosno ostavljajući tu zemlju u kandžama ratobornih milicija i terorističkih skupina”, naveo je Corbyn, a onda se osvrnuo na efekte tog rata na Veliku Britaniju.

“Irački je rat zapravo povećao prijetnju od terorizma u našoj zemlji, kao što je i barunica Manningham-Buller, bivša čelnica MI5, jasno navela u istrazi”, kazao je.

Brojne se lekcije mogu izvući iz iračkog rata, dodao je, među kojima je i ona o vanjskoj politici, koja bi bila manje ovisna o SAD-u te više okrenuta poštivanju međunarodnog prava i odlukama Ujedinjenih naroda. Nužna je i bolja kontrola obajveštajnih službi, kao i oduzimanje diskrecionog prava vladi da bez pristanka parlamenta uvlači državu u rat.

Kontrola dronova i specijalnih postrojbi

Današnje vlade, nastavio je, sve više pribjegavaju hibridnom ratovanju – koristeći dronove i specijalne postrojbe te je pozvao na osiguravanje da njihova upotreba ne bude moguća bez dostojnog nadzora parlamenta.

Zaključno je naveo da parlament mora razmisliti kako će se nositi s posljedicama ove vojne invazije, 13 godina kasnije.

“Moramo se ozbiljno zamisliti prije nego donesemo ikakve odluke o vojnim akcijama dok ne shvatimo da će iste imati posljedice s kojima ćemo svi morati živjeti desetljećima i čiji će rezultat biti nesaglediv”, poručio je vođa oporbe.

Na Twitteru se u ime Laburista ispričao zbog katastrofalne odluke o ulasku u rat.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.