'Copy-paste' demokracija na norveški način

Svijet 20. lip. 201607:36 > 07:42
Podijeli:
Izvor: REUTERS/Cornelius Poppe

Premda dobro posluje već pola stoljeća u jednoj industrijskoj četvrti Osla, mala privatna tvrtka Nordox mogla bi izgubiti 15 posto bruto prometa zbog jednog poteza pera daleko u Europskoj uniji, što je naličje 'copy-paste' demokracije na norveški način.

Omiljeni primjer pobornika Brexita, Norveška je, zahvaljujući članstvu u Europskom gospodarskom prostoru (EEA), usko povezana s Europskom unijom kojoj je odbila pristupiti dva puta, na referendumima 1972. i 1994. godine.

EEA omogućuje toj zemlji od pet milijuna stanovnika pristup unosnom zajedničkom europskom tržištu od 500 milijuna potrošača, koje apsorbira 80 posto njezina izvoza i pokriva 60 posto njezina uvoza, no ne daje joj pravo glasa kada se odlučuje o pravilima igre.

U Bruxellesu Norvežani moraju pognuti glavu kada se donose odluke, što je s 28 država članica ionako već komplicirano.

“U hodniku dok ministri obrazovanja EU-a raspravljaju (ali imam pravo pridružiti im se na ručku)”, tako glasi tweet norveškog ministra Torbjoerna Roea Isaksena iz 2013., koji jako dobro ilustrira nemoć zemlje da utječe na europske odluke.

A obrnuto ne vrijedi: od stvaranja Europskog gospodarskog prostora 1994., u norveško je gospodarstvo integrirano gotovo 10.000 europskih zakonodavnih akata, od kojih je većina još na snazi. ‘Copy-paste’ demokracija, rezimirao je 2001. bivši norveški premijer Jens Stoltenberg, sada glavni tajnik NATO-a.

Poljoprivreda i ribarstvo neka su od rijetkih područja u kojima je norveški suverenitet ostao netaknut.

Kopija europskih pravila

“Pridržavamo se daleko više europskih nego norveških pravila”, kaže Lars Tomasgaard, glavni direktor Nordoxa. “Zaštita radnika, registracija proizvoda: sva pravila koja se odnose na nas diktira EU. Ona su samo kopija europskih pravila.”

No najveći problem za Nordox, tvrtku specijaliziranu za fungicide i zaštitne obloge, sporazum je o slobodnoj trgovini o kojem pregovaraju EU i SAD (TTIP). Norveška ne zna hoće li mu se pridružiti.

Ukidanjem carina u transatlantskoj trgovini, taj bi sporazum učinio jeftinijim proizvode Nordoxovih europskih suparnika na sjevernoameričkom tržištu i povećao konkurentnost sjevernoameričkih proizvođača na Starom kontinentu, strahuje Tomasgaard.

“To za nas može biti samo nepovoljno”, rekao je, zabrinut zbog mogućnosti gubitka 15 posto bruto prometa od 110 milijuna dolara.

Isto vrijedi za losos, glavni norveški izvozni proizvod, koji bi mogao postati manje konkurentan s druge strane Atlantika od škotskog, danskog ili farskog lososa.

Demokratski deficit

Poput Islanda i Lihtenštajna, koji su također članovi Europskog gospodarskog prostora, Norveška ima pravo veta na pravila koja dolaze iz Bruxellesa, no do sada ga nikada nije iskoristila strahujući od posljedica.

“Postoji manjak demokracije”, priznaje ministrica europskih poslova Elisabeth Aspaker.

“Norveška nije za stolom kada se donose odluke, ali nastojimo ipak imati dobar dijalog s Komisijom koliko je to moguće i posvećujemo mnogo vremena bilateralnim dijalozima s državama članicama”, kazala je.

Norveška uostalom uplaćuje u europski proračun – 391 milijuna eura na godinu u razdoblju od 2014. do 2021. i mora poštivati slobodu kretanja radnika u trenutku dok je imigracija jedan od glavnih argumenata pobornika Brexita.

Premda se zemlju ističe kao pozitivan primjer zbog njezina prosperiteta – koji velikim dijelom duguje nafti iz Sjevernog mora – skandinavski euroskeptici, iako naklonjeni Brexitu, ne savjetuju baš Britancima da slijede norveški primjer.

“Europski gospodarski prostor bolji je nego članstvo u EU-u”, kaže Kathrine Kleveland, predsjednica lobističke organizacije “Nei til Eu” (“Ne EU-u”). “No kada bi se mene pitalo, izabrala bih bilateralni sporazum jer s Europskim gospodarskim prostorom mora se prihvatiti dio pravila i direktiva EU-a, a taj miris EU-a meni je prejak.”

Profesor Oeivind Bratberg, stručnjak za europska pitanja na Sveučilištu u Oslu, kaže da se uzdizanje norveškog modela temelji na “velikom nesporazumu”.

“Članstvo u Europskom gospodarskom prostoru jednostavno ne bi funkcioniralo u Velikoj Britaniji”, rekao je. “Stvorilo bi više problema nego riješilo: formalno bi povratili suverenitet jer ne bi bili članica EU-a, ali bi prouzročili golem demokratski deficit.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.