Snažniji gospodarski razvoj, transparentnija porezna politika, više jednakosti između muškaraca i žena i veća energetska sigurnost, ambiciozni su planovi koje su unatoč sumornim ekonomskim prilikama istaknule zemlje članice G20 na završetku summita u Brisbaneu.
Članice G20 koje čine 85 posto svjetskoga bogatstva, ocijenile su da bi do 2018. mogle povećati rast bruto društvenog proizvoda (BDP) za 2,1 posto, zahvaljujući brojnim mjerama oko kojih su se složile. Cilj im je potaknuti ulaganja, trgovinu i konkurentnost.
Na taj bi se način najmoćnijim zemljama svijeta omogućio porast BDP-a za više od 2000 milijarda dolara i otvaranje milijuna novih radnih mjesta, stoji u priopćenju objavljenom nakon dvodnevnog summita održanog u australskom gradu Brisbaneu.
VEZANE VIJESTI
Da bi se taj cilj ostvario trebat će poduprijeti ulaganja u infrastrukturu, olakšati komunikaciju među vladama, privatnim sektorom i razvojnim bankama. “Dobit će se osjetiti u cijelom svijetu”, zadovoljno je komentirao australski premijer Tony Abbott.
Svjetska banka i nevladina udruga Oxfam u takvu pristupu vide poticaj koji će omogućiti smanjenje siromaštva u svijetu. “Lijepo je govoriti o rastu BDP-a za 2,1 posto, no to treba provesti u djelo. Naša će zadaća biti nadzor provedbe toga plana u svakoj zemlji, korak po korak”, uz javnu reviziju, rekla je direktorica MMF-a Christine Lagarde.
Porezna politika treba biti transparentnija
Šefovi država i vlada drže da se treba angažirati kako bi porezna politika bila transparentnija. To je napose važno nakon medijskog otkrića afere “Luxleaks”, tajnih dokumenata koji pokazuju da je Luksemburg u 10 godina vladavine premijera Jean-Claudea Junckera, aktualnog predsjednika Europske komisije, razvio čitavu industriju koja je pomogla tvrtkama da utaje porez.
Članovi G20 u završnom su izvješću najavili i pojačanu suradnju u energetskom sektoru za koji će modaliteti biti definirani do 2015. kako bi se zajamčilo stabilnije energetsko tržište.
Šefovi država i vlada pozdravili su i napore poduzete na donošenju propisa o restrukturiranju velikih dugova, što je osobito obradovalo Argentinu, koju guše “lešinarski fondovi”.
