Sve je stalo: Crna Gora suočena s posljedicama rata u Ukrajini

Regija 29. ožu. 202207:02
Podijeli:
Izvor: SAVO PRELEVIC / AFP

Crna Gora dugo je bila magnet superjahtama, turistima i ruskim špekulantima na tržištu nekretnina, no sada se suočava s neizvjesnom budućnošću. Nakon što se ta jadranska zemlja obvezala uvesti sankcije Rusiji po uzoru na EU, nekad pouzdani dotok novca iz Rusije doveden je u pitanje.

Nakon invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu u veljači, Crna Gora, nova članica NATO saveza i kandidatkinja za EU, našla se u neočekivanoj poziciji pošto nametanje sankcija prijeti njezinom gospodarstvu.

Bilo kakav udarac za gospodarstvo mogao bi se pokazati kobnim za zemlju sa samo 620.000 stanovnika. Otprilike četvrtina gospodarstva otpada na turistički sektor, koji je u velikoj mjeri više od desetljeća ‘hranila’ Rusija. „Sviđaju nam se Rusi i ovisimo o njima“, rekla je Danica Kazanegra Gregović, izvršna upraviteljica turističke agencije Gulliver Montenegro u obalnom odmaralištu Budvi.

Na glavnom šetalištu u Budvi češće se čuje ruski nego crnogorski, a ondje se nalaze i lokali i škole namijenjeni ruskim iseljenicima, čija zajednica broji nekoliko tisuća ljudi. Za Gregović i mnoge druge, invazija na Ukrajinu, nakon koje su brzo uslijedile zapadne sankcije za ruske financijske institucije i zabrana leta diljem Europe, izazvala strah od negativnih posljedica.

Trenutak nije mogao biti gori.

Za destinaciju poput Crne Gore, ovisne o turizmu i teško pogođene pandemijom, predstojeća sezona željno se iščekivala jer su je svi vidjeli kao mogućnost da se profitira od turista željnih putovanja. „Već smo preživjeli nekoliko godina s ne baš sjajnom turističkom sezonom. Ovo će nas pogoditi više nego što bismo htjeli priznati“, rekla je Gregović.

Neizvjesna budućnost

Povrh postojećih poteškoća, novac koji je pristizao na tržište nekretnina uzduž crnogorske obale prestao je teći jer je Rusima sve teže premještati svoj novac u inozemstvo.

Godinama su bezvizni režim i blagi zakoni o ulaganju stvarali temelje za dotok ruskog novca u Crnu Goru. To je izazvalo nagli skok na tržištu nekretnina, koji je nekad netaknuti krajolik crnogorske obale pretvorio u gomilu stambenih zgrada i stanova. „Većina novca koja se ulagala u obalu je stizala iz Rusije“, objasnio je Dejan Milovac, zamjenik izvršnog upravitelja antikorupcijske skupine Mans.

Crna gora je bila omiljeno odredište Rusa radi kupovine nekretnina ili skrivanja vlastite imovine od zakona, dodao je Milovac. Rusi također čine većinu korisnika crnogorske politike ekonomskog državljanstva, koja pojedince, koji su u zemlju uložili 450.000 eura, nagrađuje putovnicom. Nešto više od 65 posto takozvanih „zlatnih putovnica“ u posljednjih je 14 mjeseci dodijeljeno ruskim državljanima.

No, nakon invazije i popratnih sankcija, dvije različite agencije za nekretnine u Budvi su objavile da je kupovina nepokretne imovine u gradu stala. „Sve je stalo. Gradnja je ili prestala ili ljudi rade s velikim poteškoćama“, rekao je Jovan, 44-godišnji vlasnik lokala u Budvi. To se zbiva nekoliko mjeseci prije turističke sezone i dovest će do problema koji će naštetiti poslovanju, dodao je.

Crnogorski dužnosnici brzo su pokušali umanjiti nastale strahove nakon što je vlada obećala uvesti sankcije u skladu s onima koje je uvelo 27 članica EU-a.

Sankcije još uvijek nisu uvedene zbog političkih nesuglasica, no dužnosnici su se ipak obvezali provesti mjere kojima bi se ublažila ekonomska šteta povezana s ratom poput rasta cijena goriva i osnovnih životnih potrepština. „Nažalost, dogodio se rat i mi ćemo morati preusmjeriti našu pažnju na druga tržišta“, rekao je ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, dodavši da je došlo vrijeme za nov način razmišljanja.

Možda je krajnje vrijeme da Crna Gora diversificira svoju ekonomiju i možda je krajnje vrijeme da Crna Gora ne bude ovisna o isključivo turizmu, dodao je Radulović.

Odnosi s Rusijom

Rat i njegove posljedice narušavaju višestoljetne bratske odnose između Crne Gore i Rusije, koje dijele slavensko i pravoslavno nasljeđe.

Nakon što se Crna Gora osamostalila od Srbije 2006., zemlja je izgradila stabilne odnose s Moskvom i ubrzo postala omiljena destinacija za Ruse koji se žele premjestiti u inozemstvo, ulagati ili putovati. No, odnos dviju zemalja nije uvijek bio besprijekoran.

Crnogorski su dužnosnici 2016. godine optužili Moskvu da je planirala državni udar, čija je svrha bila spriječiti da se ta bivša jugoslavenska republika pridruži NATO savezu. Kremlj je u više navrata poricao da je imao ikakve veze s bilo kakvom urotom, odnosno planiranjem puča.

Nakon navodnog pokušaja puča, Crna Gora se pridružila vojnom savezu koji vode Sjedinjene Američke Države i nastavila je s pregovorima za ulazak u EU. Kratka razdoblja nesuglasica nisu spriječila Ruse da u velikom broju nastavljaju stizati u Crnu Goru. No, za Ruse smještene u Crnoj Gori, Putinov rat u Ukrajini izazvao je dodatne neugodnosti.

Mnogi su sada odsječeni od Rusije i ne mogu pristupiti svojoj gotovini u ruskim bankama, a njihove su kreditne kartice blokirane. „Možda je naša krivnja što nismo objasnili koliko je opasan (Putin). Svi ljudi koji su na neki način povezani s Rusijom mnogo će toga izgubiti“, rekao je Marat Gelman, ruski sakupljač umjetnina u Budvi i istaknuti Putinov kritičar.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.