“Početkom devedesetih smo objavili rat rezultatima Drugog svjetskog rata”

Regija 18. lip. 202211:363 komentara
Podijeli:
Izvor: Dragan Markovina/FB

Povjesničari Hrvoje Klasić i Milovan Pissari te pjesnik Marko Tomaš govorili su u Novom danu o uništavanju ploča na Partizanskom groblju u Mostaru. "Mi smo početkom devedesetih objavili rat rezultatima Drugog svjetskog rata", kaže Tomaš. Klasić smatra da se "pogrešni pokreti i borci nazivaju antifašistima", a Pissari ističe da su danas pojmovi zločin i žrtva "potpuno relativizirani".

Prije dva dana uništene su sve ploče na Partizanskom groblju u Mostaru. U tom gradu kažu da se ovo ne događa prvi put, ali da je prvi put groblje uništeno u ovoj mjeri.

Prema riječima Klasića, “nakon Drugog svjetskog rata smo imali još jedan rat gdje smo dobili druge pobjednike“.

PROČITAJTE JOŠ

“To su nacionalističke snage, gdje god. Ako pogledate za što se elite bore, protiv jugoslavenstva, onda dolazimo do razloga ovih vandalskih, necivilizacijskih činova, u tom trenutku svaki nacionalni predznak postaje važniji od jugoslavenskog”, kaže Klasić.

Pissari kaže da smo došli do “velike zloupotrebe povijesti, pogotovo posljednjih 20 godina na prostorima bivše Jugoslavije u kojoj je sve omogućeno”.

“Ako na primjer gledamo televiziju, vidimo da postoje filmovi o četnicima, ako čitamo u udžbenicima da su četnici bili antifašisti, ako gledamo koliko je spomenika podignuto Draži Mihailoviću u Srbiji, Bosni, kako se čuvaju murali ratnim zločincima, onda shvaćamo da je to društvo koje potpuno tolerira tu novu zloupotrebu povijesti. To je postalo potpuno normalno da se tako ponašamo prema partizanskim spomenicima, memorijalima, muzejima i veličamo ono što ne bi trebalo, četničke zločince”, kaže on.

Tomaš kaže da su odgovorne “političke elite”.

“Mi imamo u BiH paradoksalnu situaciju, da vjerojatno prvi put u povijesti na nekom prostoru, nakon rata na vlasti kao garancija mira ostaju iste političke snage koje su jednu zemlju uvele u rat. Mi smo početkom devedesetih objavili rat rezultatima Drugog svjetskog rata”, kaže on.

Klasić kaže da se “pogrešni pokreti i borci nazivaju antifašistima”, a Pissari ističe da su danas pojmovi zločin i žrtva “potpuno relativizirani”.

“Mi sada živimo u nekoj općoj konfuziji, ali postoje ljudi kao što smo mi, mi znamo gdje je tu problem, naravno da treba stalno ponavljati, inzistirati na tome da se ne može tako nastaviti, da moramo to zaustaviti”, kaže Pissari.

Tomaš dodaje da smo u dva dana vidjeli “masu politikanata koji su došli iskoristiti to što se dogodilo za nekakve političke poene”.

“Groblje je okruženo stambenim zgradama, nemoguće da se takva buka, lomljava 630 kamenih ploča, doslovno sasipanje u prah, ne čuje, što znači da se pravimo ludi, netko je dobio signal da nešto može nekažnjeno napraviti tijekom noći. Neki članovi moje obitelji, ploče s njihovim imenima su postavljene na tom groblju. Govori se da su uništetni spomenici ‘partizanskim zločincima’, to su tamo uglavnom djeca od 20 godina, koja su izgubila živote u logorima, meni je više muka od te priče”, kaže on.

Klasić kaže da ljudi na vlasti “ne žele uopće sudjelovati u promjeni narativa posljednjih 30 godina”.

“Isti ljudi koji su devedesetih godina držali vatrene nacionalističke govore, pozivali ljude na sukobe…”, kaže on.

Pissari, na pitanje je li promjena moguća, kaže da je uvek optimist.

“Ne može se vratiti, može se zaustaviti, prevazići, trebat će vremena, nije stvar koja može dogoditi sutra. Postoji mogućnost kad se budu promijenile političke snage koje su na vlasti, to će se desiti, to je demokratija, to je proces koji traje, istorija se tako odvija na neki način. Treba da imamo kritički odnos prema svemu negativnom što se dešava, ne mislim samo na devastiranje spomenika, nego na skrnavljenje memorijala, muzeja…”, kaže on.

Tomaš kaže da se boji da “mladost ne razmišlja glavom”.

“Nego da uzimaju zdravo za gotovo ono što im se servira. Ne možemo očekivati da ćemo živjeti u nekom sređenom društvu ukoliko svakih 20, 30 godina radimo reviziju povijesti. Moramo imati zdrav odnos prema prošlosti, kritički gledati na svaku negativnu pojavu u povijesti”, kaže on.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar