Gdje je nestala hrana? Vučićev put od “imamo dovoljno” do “hoćemo li preživjeti”

Regija 17. svi. 202207:14 > 09:092 komentara
Podijeli:
Izvor: Tanjug/Sava Radovanović

Energenata ima, ali... Ili neće biti dostupni ili će biti skupi. Hrane nema i neće je biti dovoljno. Najnovije su to prognoze predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Stručnjaci odgovaraju da je Srbija agrarna zemlja, da pšenice ima i u većim količinama od potrebnih i da građani ne trebaju brinuti. Za razliku od situacije u ožujku, Vučića sada brinu zalihe i izvoz.

“Ja sam sad ljut na Baneta Nedimovića cijelo jutro, dođe mi da skočim kroz prozor od njegovih izjava ‘ma nema problema izvozimo sve'”, rekao je Vučić.

A možda je ministar poljoprivrede samo dobro zapamtio nedavne predizborne predsjednikove poruke da Srbija ima i više nego što joj treba pa će i hraniti i susjede.

“Ljudi ne moraju brinuti, ništa ne moraju kupovati, praviti rezerve, imamo dovoljno za koliko hoćete. Tako da građani Srbije, što god da se dogodi u svijetu, neće biti gladni”, govorio je Vučić.

Drugom prilikom je poručio: “Nemojte nasjedati na trikove, provokacije, besmislice… Bit će dovoljno hrane, benzina i svega što nam je potrebno jer se za to ozbiljna srpska država postarala”.

Danas bi ipak trebalo brojati svako zrno pšenice – srpski predsjednik objašnjava da dolazi najteža zima u posljednjih 70 godina i pita se: “Hoćemo li preživjeti?”

“Ono što je sigurno to je da će nedostajati mnogo hrane… hrane neće biti dovoljno, imat ćete negdje oko 25 posto svjetskog tržišta koje neće imati kruha”, rekao je.

Hoće li se i Srbija naći u tih 25 posto – kakvo je realno stanje?

“Srbija je agrarna zemlja i mislim da ne treba brinuti da nećemo imati hrane u ovoj godini, izvijesno je da ćemo prvo imati novi rod pšenice, mi ne moramo brinuti, barem što se tiče kruha”, kaže agroekonomist Milan Prostran.

Činjenica je da se odlukom najvećeg svjetskog proizvođača pšenice, Indije, da zabrani izvoz, sve poremetilo – trenutno je cijena tone na čikaškoj burzi povijesna. Stručnjaci objašnjavaju da će se zbog toga potražnja svijeta za pšenicom preliti i na relativno male proizvođače poput Srbije. Kažu, ako budemo oprezni, samo cijena kruha može zabrinjavati, ali glad neće biti opcija.

“Da se postojeće zalihe i rezerve prate, njihovo trošenje i izvoz, jer bolje vrabac u ruci nego golub na grani”, govori Prostran.

A za to hoće li pored pšenice ove godine biti dovoljno i kukuruza, suncokreta i drugih kultura koje su posijane na proljeće, pita se, kažu, više suša nego rat u Ukrajini.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar