Analiza lokalnih izbora u BiH: "Sarajevo je tamo gdje je nekad bilo!"

Regija 16. stu 202020:50 > 20:52
Podijeli:
Izvor: Armin Durgut/PIXSELL

Na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini dvije od tri vodeće nacionalne stranke pretrpjele su teške poraze. Bošnjačka SDA Bakira Izetbegovića izgubila je vlast u većini općina Grada i Kantona Sarajevo, uključujući i simbolički najvažniju općinu Centar (Sarajevo) u kojoj su smještene sve najvažnije političke, kulturne i obrazovne institucije te države.

Bez gradonačelnika je, kao i do sada, ostala i u još nekim većim gradovima BiH poput Tuzle, Zenice i Bihaća. SNSD srpskog člana predsjedništva BiH Milorada Dodika nakon 22 godine ostao je bez pozicije gradonačelnika Banja Luke, najvećega grada u Republici Srpskoj, a njihov kandidat poražen je i u drugom po veličini gradu RS-a Bijeljini. Istodobno, HDZ BiH Dragana Čovića jedini nema oporbu u svom nacionalnom korpusu. Pobijedili su ponovno u gotovo svim općinama s hrvatskom većinom uz poneki poraz poput Prozora-Rame ili Tomislavgrada gdje je pobijedio kandidat konkurentske stranke HDZ 1990 i novoosnovanog Hrvatskog pomaka.

Čovićev (hrvatski) paradoks

Razlog je jasan – slučaj Komšić koji Hrvate kao najmanji narod ujedinjuje oko jedne stranke. Čelnik Demokratske fronte Željko Komšić već je tri puta uspio osvojiti mandat hrvatskog člana predsjedništva BiH, ponajprije zahvaljujući glasovima građanski orijentiranih Bošnjaka. Paradoks ovih izbora je da upravo HDZ-u BIH i njegovom dugogodišnjem čelniku Draganu Čoviću, koji traže novi izborni zakon, najviše zapravo odgovara ovaj status quo jer do tada mogu mirno vladati u većinski hrvatskim sredinama, kao i na razini Federacije i državnog Vijeća ministara (s izuzetkom predsjedništva BiH). Podsjećamo, HDZ uporno traži da se Federacija BiH podijeli na dvije izborne jedinice, od kojih bi u jednoj većinski hrvatskoj bio biran hrvatski član predsjedništva. Tome se za sada opiru većinski bošnjačke i građanske stranke u Federaciji BiH. Prema postojećem zakonu, bošnjačkog i hrvatskog člana predsjedništva biraju svi građani entiteta Federacija BiH, a srpskog građani entiteta Republika Srpska.

Izbori u Mostaru nakon 12 godina

Ipak, možda se dogovor s SDA napokon i postigne, budući da su u srpnju HDZ BiH i SDA postigli dogovor o izmjenama izbornog zakona u Gradu Mostaru pa će se lokalna vlast u tom gradu prvi put nakon punih 12 godina birati 20. prosinca ove godine. Čović je (samo)uvjeren da se u Mostaru neće ponoviti banjolučki ili sarajevski scenarij. Vjeruje da će i ovaj put Hrvati većinski glasati za HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika jer u suprotnom mogao bi to postati bošnjački kandidat iz SDA. Dakle, opet mu na ruku ide strah od nacionalnog preglasavanja ili podjele glasova unutar vlastitog etničkog korpusa, kakav je Željka Komšića ustoličio u Predsjedništvo BiH. No, za razliku od entiteta Federacija BiH, gdje su izrazita manjina u odnosu na Bošnjake, u Gradu Mostaru Hrvati su natpolovična većina. HDZ 1990. već najavljuje da će na mostarske izbore ići samostalno, iako je ta stranka na nedjeljnim izborima isticala protukandidata “starijem” HDZ-u samo u etnički dominantnim hrvatskim općinama, dok je u mješovitima poput onih u Srednjoj Bosni koalirala s HDZ-om BiH.

Ojačala oporba Dodiku i Izetbegoviću

Istodobno, Dodikov SNSD i Izetbegovićeva SDA dobivaju sve jaču opoziciju jer Srbi i Bošnjaci na nacionalnoj razini ne mogu biti preglasani na izborima. Pa je tako evo postalo moguće da gradonačelnik Banja Luke postane Draško Stanivuković, dečko rođen 1993. godine, član oporbene Partije demokratskog progresa i jedan od najglasnijih kritičara Milorada Dodika te redovni sudionik prosvjeda “Pravda za Davida”, kojeg je tada nekoliko puta privodila i policija. Postalo je moguće i da načelnik sarajevske općine Centar, u kojem živi 75 posto Bošnjaka i samo 4 posto Srba, postane Srbin Srđan Mandić iz liberalno-građanske Naše stranke, koji je u ratu bio pripadnik Armije BiH. I na koncu, gradonačelnik Sarajeva vjerojatno će na prijedlog SDP-a i uz podršku oporbene (a sad vladajuće) Četvorke postati Bogić Bogićević, Srbin koji je 1991. godine kao član predsjedništva SFRJ, štiteći interese svih građana BiH, ostao uspravan pod pritiskom Slobodana Miloševića i Veljka Kadijevića i svojim presudnim glasom spriječio vojni puč kojim bi JNA u tom trenutku vjerojatno pregazila i Hrvatsku i Sloveniju. Kako je u anketi na N1 rekao jedan građanin glavnog grada BiH: “Sarajevo je opet tamo gdje je nekad bilo.” Vjetrovi promjena zapuhali su Bosnom i (zasad manje) Hercegovinom. U sunčanijem, južnom dijelu susjedne države, sitacija će biti jasnija 20. prosinca.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.