Tisuće pristalica prosrpske oporbe prosvjedovali su u četvrak uvečer u većini crnogorskih gradova protiv zakona o slobodi vjeroispovjesti, kršeći na taj način, samo dva dana uoči parlamentarnih izbora, zabranu okupljanja zbog epidemije koronavirusa.
Prosvjednici koji su nosili Srbijanske i crkvene zastave, prosvjedovali su u Podgorici, Nikšiću, Baru, Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Andrijevici, tražeći povlačenje zakona o slobodi vjeroispovjesti kojem se protivi Srpska pravoslavna crkva, jer tvrdi da država Crna Gora želi da joj otme imovinu.
Prethodno su, miješajući se u izbore, čelnici SPC u Crnoj Gori mitropolt Amfilohije i vladika Joanikije pozvali građane da glasaju za oporbu, kako bi smijenili vlast koja je donijela zakon o slobodi vjeroispovjesti.
“Ne treba ja vama da govorim za koga ćete glasati, jer vi ste se već opredijelili“, rekao je vladika Joanikije prosvjednicima u Nikšiću, dok je Amfilohije krajem prošlog tjedna pozivajući vjernike da smijene vlast u Crnoj Gori rekao kako „SPC nema svoju stranku niti svoju izbornu listu, ali je prirodno da se raduje onima koji su protiv bezakonog zakona i koji brane svetinje, bez obzira kojoj stranci pripadaju“.
U Podgorici su prosvjednici tokom šetnje uzvikivali “Ne damo svetinje, Milo lopove”, dok su istodobno reporteri crnogorskih medija primjetili da okupljeni nisu nosili zaštine maske i držali distancu.
U Beranama su pristalice prosrpske oporbe duž cijelog centralnog trga razvili 120 metara dugu trobojku.
U medijima u Crnoj Gori sedmicama se spekuliše da je na formiranje koalicije oko prosrpskog Demokratkog fronta, čiji su čelnici Andrija Mandić i Milan Knežević nepravomoćno osuđeni za pokušaj državnog udara u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora u listopadu 2016. godine, najviše utjecao službeni Beograd, zajedno sa SPC-om.
Direktor crnogorske policije Veselin Veljović, prije dva dana rekao je da policija ima saznanja da se u noći parlamentarnih izbora pripremaju incidenti i neredi, te da jedan dio oporbe planira da pozove svoje pristalice da se okupe nakon zatvaranja birališta.
Građani Crne Gore na izborima u nedjelju 30. kolovoza birat će između 11 političkih stranaka i koalicija.
Izbori će se održati u posebnim uvjetima, zbog korona krize, a glasači će morati da nose zaštitne maske tijekom cijelog procesa glasovanja, osim prilikom identifikacije. Aktualne epidemiološke mjere u Crnoj Gori dopuštaju javna okupljanja na otvorenom za maksimalno 40 osoba, dok je nošenje zaštitnih maski obvezno za sve starije od sedam godine.
Za zajamčeni hrvatski mandat u Crnoj Gori natječu se HGI i HRS
Na predstojećim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori koji će se održati 30. kolovoza za jedan zajamčeni mandata hrvatskoj manjini boriti će se dvije stranke, Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i novoformirana Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS).
Za taj mandat vrijedi poseban, smanjeni cenzus od 0,3 posto od broja birača izašlih na izbore.
Nositelj liste HGI koja je na političkoj sceni u Crnoj Gori 18 godina, bit će predsjednik stranke i dosadašnji zastupnik u parlamentu Adrijan Vuksanović, dok će nositelj liste HRS biti ravnatelj zračne luke Tivat Radovan Rade Marić.
HGI na izbore izlazi pod sloganom „Svim srcem za Crnu Goru“, a HRS „Za ponos i dostojanstvo“.
Na čelu novoformiranog HRS-a je predsjednica Marija Vučinović, aktualna ministrica bez portfelja u vladi Crne Gore i bivša čelnica HGI-ja koja je smijenjena prošle godine.
Hrvatski premijer Andrej Plenković dao je u srijedu potporu Hrvatskoj građanskoj inicijativi, priopćeno je iz hrvatske vlade.
Prema popisu stanovnika iz 2011. Hrvata u Crnoj Gori bilo je 6021 ili 0,97 posto.
Na predstojećim parlamentarnim izborima 30. kolovoza u Crnoj Gori pravo glasa ima 540.026 građana Crne Gore. Građani moći će birati između 12 izbornih lista (šest koalicija i šest stranaka).
Ovo su jedanaesti parlamentarni izbori od uvođenje višestranačja i peti u nezavisnoj Crnoj Gori.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
