Ekološke udruge iz jugoistočne Europe pozvale su u petak vlade država regije na hitno uvođenje moratorija na gradnju novih hidroelektrana te na reviziju svih postojećih planova za gradnju takvih energetskih objekata kako bi se spriječila daljnja devastacija okoliša koja može imati dramatične posljedice.
Ovaj apel upućen je na kraju trodnevne konferencije održane u Sarajevu pod pokroviteljstvom vlade Češke i uz sudjelovanje ekoloških aktivista nevladinih udruga Arnika iz Češke, Centra za životnu sredinu iz Bosne i Hercegovine te World Wide Fund for Nature Adria iz Zagreba.
Usvajanjem “Deklaracije o ekološki prihvatljivom korištenju rijeka zapadnog Balkana” poduprli su napore da se ozbiljno razmotre izgledne štetne posljedice masovne gradnje hidroelektrana u regiji.
“Podržavamo inicijativu da se kontaktiraju nadležne institucije zemalja zapadnoga Balkana sa zahtjevom za moratorijem na izgradnju hidroelektrana te za revidiranjem svih usvojenih strategija odnosno planova i programa i drugih strateških dokumenata koji izravno i neizravno utječu na upravljanje našim rijekama. U okviru revizije i ponovljenih postupaka organizirati kvalitetnu stratešku procjenu utjecaja na životnu sredinu”, navedeno je u deklaraciji.
Sudionici sarajevske konferencije smatraju kako o borbi za zaštitu rijeka na zapadnom Balkanu ovisi i sudbina s njima povezanih ekosustava, a sada su izravno ugroženi zbog planova za izgradnju velikog broja hidroelektrana.
Prema dostupnim informacijama, na području zapadnog Balkana planira gradnja oko 2700 mini hidroelektrana, a samo u BiH na 244 rijeke njih oko 300. Unatoč pretpostavkama kako takve hidroelektrane proizvode čistu energiju ekolozi upozoravaju kako njihova izgradnja i rad uzrokuju trajnu štetu životnoj sredini i lokalnom stanovništvu.
Od vlasti u svojim zemljama traže da se ukinu finacijske potpore za izgradnju malih hidroelektrana jer one ne proizvode obnovljivu energiju.
“Ne moramo prekomjerno koristiti svoje prirodno nasljeđe radi zarade nekoliko ljudi ili privatnih tvrtki. Postoje i druge, povoljnije alternative. Sportske aktivnosti, turizam, vodoopskrba i tradicionalna uporaba rijeka su primjeri kako iskoristiti svoje ogromne vodne resurse na način koji bi stvorio više radnih mijesta i stvorio više prihoda za lokalne zajednice “, izjavila je Irma Popović Dujmović iz WWF Adria.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
