Zaev za N1: Konačno smo dobili zemlju koju nitko ne osporava

Regija 30. sij 201916:19 > 21:01
Podijeli:
Izvor: N1

Zoran Zaev, makedonski premijer i lider Socijaldemokratskog saveza je bio ekskluzivni gost Pressinga N1 televizije. Zaev je pristao da N1 televizija bude prva strana televizija za koju će govoriti nakon što su Makedonija i Grčka postigle povijesni sporazum o imenu Makedonije.

Na početku razgovora u Pressingu N1 televizije, makedonski premijer je komentirao postignuti sporazum s Grčkom o imenu Makedonije.

Podsjetio je da se sporazum nastojao postići 27 godina, te da je izostanak dogovora bio prepreka razvoju Makedonije u političkom i svakom drugom smislu dodavši:

“Tako umorni odlučili smo donositi odluke. Naši građani nas biraju da donosimo takve odluke. Građani biraju lidere koji će donositi teške odluke. Svi smo znali u Makedoniji da ćemo to nekada morati riješiti. Kada sam dobio čast da budem premijer, bio sam svjestan tog problema. Nakon 27 godina Makedonija je bila u blatu. Odlučili smo napraviti strategiju i riješimo bilateralne probleme. Imali smo probleme sa svih pet susjeda. Pitali smo se je li problem kod njih ili kod nas kod kuće”.

Prema njegovim riječima, uspjelo se u stvaranju jednog makedonskog društva i da se bori za svakog građanina Makedonije – Bošnjake, Turke, Srbe i svakog drugog.

Zaev je istaknuo pitanje makedonske pravoslavne crkve kao jedino neriješeno pitanje u kontekstu odnosa sa susjednim državama. Naglasio je da su on i grčki premijer, Alexis Tsipras, bili u potpunosti spremni postići dogovor.

Na pitanje tko je od međunarodnih aktera bio ključan u postizanju dogovora, jesu li to možda bile Sjedinjene Američke Države, kazao je:

“Međunarodna zajednica nas je ohrabrivala, i nas i Grčku. To su Amerikanci i zemlje članice Europske unije. Oni su željeli riješiti taj spor, te da Makedonija postane članicom Europske unije i NATO-a”.

Kako je kazao za N1, odluka hoće li se postići sporazum bila je na Makedoniji i Grčkoj, a da su međunarodni akteri samo ohrabrivali i poticali da se postigne dogovor.

Makedonski premijer je ocijenio da je ista reakcija opozicije u dvije države na sporazum – pokazatelj njegove pravednosti.

“Postoji regija Makedonija u Grčkoj, Albaniji i Bugarskoj. Mi smo stvarno sjeverni dio. Druga opcija je bila kao da napadnemo Grčku i to osvojimo. Kako bismo to uradili – kamenjem? U 21. stoljeću? Tko to još radi na europskom kontinentu? Grčka je prihvatila pravo na naše samoizjašnjenje”, rekao je.

Tvrdi da je Grčka sporazumom priznala makedonski jezik i identitet dodavši:

“Konačno smo dobili zemlju koju nitko ne osporava. Moji preci su se borili za to. Zemlju koja ima dominantno makedonski narod, koju nitko ne osporava, gdje se priča makedonski jezik”.

Kao razlog za postizanje dogovora s Grčkom je naveo svjesnost da se ne može postići više i da je dogovor u skladu s “europskim manirima”.

U Pressingu N1 televizije Zaev je poručio da je trenutna podrška građana od 70 posto sporazumu pokazatelj da su oni “spremni slijediti svoje lidere”. Izrazio je nadu da će ovaj sporazum potaknuti druge lidere u regiji da rješavaju probleme u odnosima između država.

Trajan mir u Makedoniji je podcrtao kao najvećom koristi za zemlju nakon što postane članicom NATO-a.

Na komentar da je sporazum izdaja Makedonije, rekao je:

“Ovim sporazumom smo dobili sve ono što nam je osporavano. Imamo dogovor koji otvara sve frontove sadašnjim i budućim generacijama. Imamo napade kod kuće. To je nacionalistički pristup. Nacionalizam ne vodi prema progresivnoj Europi. Europa ima problem s nacionalizmom. Nadam se da će oni koji kritiziraju ovaj sporazum, shvatiti ne za pet ili deset godina, već vrlo brzo da imamo dobar sporazum”.

Osvrnuo se i na protivljenje Rusije postizanju ovog sporazuma i protivljenju da država čiji je premijer postane članicom NATO saveza. Upravo je protivljenje Rusije ovoj vojnoj alijansi naveo kao najveći problem.

“Svjestan sam toga da im je NATO obećao da se neće proširivati, ali se to događa. Naš je narod, više od 80 posto, za članstvo u NATO-u. Naš narod želi trajan mir i stabilnost. 2001. smo imali unutrašnji konflikt, mladi ljudi su poginuli. Želimo biti dio suvremenog svijeta”, rekao je Zaev za N1.

Objasnio je da će, osim toga što će se na službenim dokumentima i natpisima promijeniti naziv zemlje, na njima biti tekst i na albanskom jeziku.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.