Bosna i Hercegovina bi mogla tužiti Hrvatsku?

Regija 13. ožu. 201719:26 > 19:32
Podijeli:
Izvor: N1

O pokretanju postupka revizije Dragan Čović je dao barem 3 različite izjave u proteklih mjesec dana. Na sjednice Predsjedništva BiH nije želio doći da ne bi sudjelovao u preglasavanju Bakira Izetbegovića, s druge strane niti dati legitimitet postupku za koji nema dovoljno novih činjenica kazavši "kako stvari vezane za rat treba ostaviti po strani".

No posljednja izjavkoju je Čović dao za medije u BiH mnoge je šokirala. Nije se opredijelio oko zahtjeva, jer je siguran da bi predstavnici bošnjačke strane pokrenuli tužbu i protiv Hrvatske pred istim sudom u slučaju negativne drugostupanjske presude protiv Prlića i drugih u Haagu. 

Zanimljivo, izjavu je dao komentirajući konstataciju kako je zaboravio hrvatske žrtve i agresiju zbog koje je iz Posavine protjerano više od 200.000 Hrvata “Istom logikom koja je išla od Sarajeva prema Srbiji, u slučaju negativne presude za šestoricu dužnosnika Herceg-Bosne, za što vjerujem da neće biti slučaj, otišla bi prema Hrvatskoj bez ijedne dvojbe. Isti pritisak iz Sarajeva ili nešto što se krije iza toga, taj parasustav o kojemu govorim, već je djelovao prema drugome Sudu u Haagu u cilju da šest dužnosnika Herceg Bosne dovedu u takvu situaciju. Sarajevo je životno zainteresirano za presudu sa zajedničkim zločinačkim pothvatom”, naveo je Čović.

Iz SDA ove navode nisu željeli komentirati, dok u opozicijskom SDP- primjećuju: “To ustvari samo pokazuje u kakvim političkim okolnostima mi živimo. Ovdje neki političari žive i primaju plaću, a više vode računa o interesima drugih država”, rekao je Nermin Nikšić, predsjednik SDP BIH.

Pravni stručnjaci upozoravaju kako Hrvatska nikada nije bila dovedena u kontekst genocida, zbog čega je nemoguća tužba pred Međunarodnim sudom pravde. No, ukoliko bi došlo do potvrde pravomoćne presude u predmetu Prlić i drugi, to bi moglo značiti da bi sutra BiH mogla tražiti neku vrstu odštete od Hrvatske obzirom i na ranije presude koje su dokazale međunarodni oružani sukob.

“Hrvatska se može tužiti kao država, ali samo pred hrvatskim sudom. Tu nije bit je li udruženi zločinački pothvat već međunarodni oružani sukob. Tada bi se otvorio određeni prostor za potraživanje određene štete, ali ne u obliku kako je to išlo prema Međunarodnom sudu u Haagu”, rekao je Anto Nobilo, ugledni hrvatski odvjetnik koji je, uz ostale, na haaškom tribunalu zastupao Tihomira Blaškića.

Haški sud je, podsjetimo, šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Raspravno vijeće je većinom glasova zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH bio međunarodni sukob u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Cilj je bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj, kako bi se ponovno ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda

Određen broj pojedinačnih tužbi već je upućen prema Republici Hrvatskoj, primjerice za splitski zatvor Lora, gdje su presuđene I određene odštete u slučaju vojnika pitomaca JNA koji su 1991. pokupljeni mahom iz Istočne Hercegovine. Ostali postupci su u tijeku, no svi su vezani za logore u koje su građani BiH odvedeni iz Hrvatske, od Knina do Strobeča. Takvih je tužbi preko 500, kaže za N1 Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH.

Inače sjednica o žalbama na prvostupanjsku  presudu u slučaju protiv Prlić i drugi počet će 20. ožujka u haškom tribunalu i trajat će do 28. ožujka, priopćeno je iz Haaga.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.