Kakve će posljedice imati slovenski ksenofobni zakon po RH?

Regija 29. sij. 201718:50 > 19:06
Podijeli:
Izvor: N1

Slovenija pooštrava zakon o strancima. Tko smije ući u zemlju i tražiti azil, sada će odlučivati policija. Istražujemo kakve će to posljedice imati za Hrvatsku.

Drugačija, restriktivnija politika prema izbjeglicama nije samo odlika novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Naši prvi susjedi Slovenci pooštravaju Zakon o strancima čime se veće ovlasti daju policiji koja na licu mjesta može odlučiti tko može ući u zemlju i zatražiti azil. To bi moglo imati i posljedice za Hrvatsku, čije vlasti zasad o svemu šute. U međuvremenu, uzduž granice s Hrvatskom, Slovenci postavljaju nešto drugačiju ogradu.

Stroži Zakon o strancima, prema anketi Dela, koja je provedena na oko 500 osoba, podržava više od 50 posto građana i građanki u Sloveniji.

Ipak, kritike Sloveniji stižu sa svih strana zbog kršenja svih međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i međunarodnog azilnog prava.

Taj restriktivan Zakon daje ovlast slovenskoj policiji da na terenu, na licu mjesta, odlučuje kome će uopće dati priliku da zatraži azil. Iznimke su uvijek djeca bez pratnje, bolesni i članovi njihove obitelji. Međutim, te bi se ovlasti, brani se Slovenija od napada za kršenje ljudskih prava, koristile samo u iznimnim situacijama – baš kao što su za iznimke postavili i žice na granicama.

No, objašnjenje kako bi ta iznimna situacija bila eventualni novi, masovni izbjeglički val, za nevladin sektor nije dovoljno dobro. Naime, traženje azila ljudsko je pravo svakoga, a odluku inače donose institucije i postoji sudska provjera – pa onemogućiti to pravo, i to još u nedovoljno definiranoj zakonskoj odredbi, za njih je skandalozno.

“Problem je zakona što ne definira uvjete i sttucaije kada bi slovenija mogla uvesti te mjere, nema indikatora kad se te mjere mogu nastupiti jer u zakonu piše da može i kada bi postojala mogućnost da se takva situaciaj dogodi”, naglasila je Katarina Bervar Sternad iz Pravnog inforamtivnivnog centara nevladinih udruga.

Takva odredba sasvim sigurno, dodaju, može imati utjecaja na Hrvatsku odakle su najčešće izbjeglice i legalno i ilegalno, ulazile u Sloveniju.

Ako se ovo usvoji onda će Slovenija definitivno bez ikakvog postupka bez upotrebe bilateralnog ugovora o vraćanju tih osoba, u Hrvatsku vratiti svaku osobu koja bi htjela ući u sloveniju ili tu tražiti azil.

Jesu li o svojim planovima upozorili Hrvatsku, primjerice na sastanku ministara unutarnjih psolova dviju zemalja prije dva tjedna – nije najjasnije, kao što u ovom trenutku još nije jasno ni što o svemu misli hrvatska politika.

“Mene više brine konotacija ukoliko Europska komisija ne oglasi o ovome da će ovo postati jedan trend u kojem će se možda naci i Hrvatska i da ćemo i Hrvatska da ćemo i mi prilagođavati, i to me brine više nego praktična primjena, jer to je jedan ksenofoban zakon”, istaknula je pravnica Isusovačke službe za izbjeglice Jelena Firić.

Iako Hrvatsku, ali i Sloveniju, i dalje izbjeglice vide tek kao tranzitnu zemlju – interes za zaštitom je posljednjih godinu dana porasla. U Hrvatskoj je lani bilo čak više od 950 posto zahtjeva za azil nego lani. Međutim, od 2.233 zahtjeva odobren je tek 99 azil. Interes je sasvim sigurno skočio, između ostalog, i jer je Europa zatvorila svoja vrata i povukla dobrodošlicu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.