Javnost zgrožena: Nehumano hvatanje psa u Sarajevu

Regija 25. kol 201610:57 > 12:47
Snapshot

Zaposlenici Higijenskog servisa tvrtke KJKP "Rad" Sarajevo u jutarnjim su satima 17. kolovoza uhvatili uličnog psa u sarajevskom naselju Ilidža koji je na tom mjestu godinama boravio.

Kako je za N1 objasnila čitateteljica, taj pas je bio sterilisan i cijepljen i imao svoje hranitelje i osobe s kojima se redovito igrao. Proslijedila nam je i video nehumanog hvatanja psa, usprkos tome što su mještani molili da to rade te govorili da pas nije opasan.

Snimka, koju je u nekoliko dana pogledalo više od 117.000 ljudi na truštvenim mrežavam, izazvala je lavinu negativnih reakcija.

Na snimci možete vidjeti kako je pas bio izložen boli i velikom stresu, opkoljen s devet zaposlenika Higijenskog servisa, koji ga hvataljkama vuku – najprije za prednju šapu, a zatim za glavu, a pri tome pas ne pruža nikakav otpor i ne pokazuje znakove agresivnosti jer je riječ o umiljatom i društvenom psu koji voli djecu i ljude, kako nam je navela čitateljica.

Na taj način postupljeno je suprotno odredbama članka 3. Zakona prema kojem je zabranjeno životinju bez opravdanog razloga ubiti, nanositi joj bol, patnju i štetu, mučiti je i namjerno izlagati stresu i strahu i člana 19. Pravilnika o utemeljavanju i uvjetima koje moraju ispunjavati higijenski servisi koji govori o načinu hvatanja, kao i članka 318. kaznenog zakona FBiH gdje je ovakvo postupanje okarakterizirano kao kazneno djelo.

S tim u vezi smo kontaktirali i glasnogovornika KJKP “Rad” Mirzu Ramića koji je kazao kako se na toj snimci može vidjeti kako stanovnici otežavaju posao i nasrću na radnike.

“Samog psa je trebalo ukloniti s ulice jer je bilo tri ili četiri napada na djecu i mi kao posrednici u obavljanju tih dužnosti postupamo po nalogu. Nije postojalo nikakvo štetno djelovanje već opstrukcija od strane građana“, kazao je Ramić za N1 te dodao kako su hvataljke propisane zakonom i da se jedino pomoću njih može uhvatiti pas.

Na naše pitanje gdje se predaju psi nakon hvatanja na ulici, kazao nam je: “Predaju se kantonalnim veterinarskim stanicama i vrše se pretrage nad njima. U 90 posto pasa utvrdi se da su oni kliconoše i da imaju agresivne manifestacije, da boluju od različitih bolesti i zadržavaju se u veterinarskim stanicama, nakon čega idu u azil u gdje zainteresirani mogu zatražiti udomljavanje“.

Rekao nam je i kako u 99 posto slučajeva dobivaju informacije od građana i veterinarskih stanica o psima. Naglasio je i da su posrednici u svemu.

Naveo je i da azil Prača ima kapacitet od 500 mjesta, tako da se ne može reći točan broj uklonjenih pasa s ulica po danu ili mjesečno.

Kazao je i da je lako udomiti psa, ali da zainteresiranost građana nije baš velika.

Također smo ga pitali što se dogodi s psom koji je uhvaćen i za kojeg su analize pokazale da nije bolestan.

“Ako je zdrav, taj isti pas se po završetku analiza vraća na mjesto na kojem je uhvaćen”, rekao je.

Naveo je i da svako može doći do azila, a da za medije i pravna lica postoji procedura.

Rečeno nam je i da se psi ne ubijaju i da “ne vrše ništa drugo osim neštetnog uklanjanja pasa sa ulica“.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.