Stanje u slovenskim bankama 2013. bilo porazno

Regija 08. srp. 201613:16 > 13:18
Podijeli:
Izvor: Filip Brala/PIXSELL

Slovenija imala najviši kreditni rejting, velika kreditna ekspanzija u godinama pred financijsku krizu, kreditiranje poduzeća koja su kasnije završila u stečaju, ali i to što su se krediti najviše odobravali na temelju jamstava u nekretninama, čija je vrijednost nakon izbijanja financijske krize u Sloveniji pala za 30 posto.

Guverner slovenske sredinje banke Boštjan Jazbec ocijenio je u petak apsurdnom kaznenu prijavu prema kojoj je zlorabio dužnost i ovlasti te da je odgovoran što je 2013., kada je Sloveniji prijetio “bailout” zbog teškoća u financiranju obveza, uveden postupak sanacije vodećih banaka i njihova dokapitalizacija državnim sredstvima te da je upotrebom preoštrih kriterija stanje u bankarskom sustavu prikazano lošijim nego što je stvarno bilo.

“Očito je nekima uspjelo uvjeriti mjerodavne ustanove, te tužilaštvo i policiju da je sa slovenskim bankama 2013. bilo sve u redu, te da su golemi gubici bili samo plod fantazije naše središnje banke i međunarodnih institucija”, kazao je Jazbec prilikom davanja iskaza pred parlamentarnim povjerenstvom koje se bavi istraživanjem odgovornih za tzv. “bankarsku rupu”, zbog koje su slovenske banke, većinom u državnom vlasništvu, morale 2013. kada je Jazbec preuzeo dužnost, biti dokapitalizirane s 4 milijarde eura, a dvije manje zbog negativnog kapitala poslane u likvidaciju.

“Stanje u slovenskim bankama bilo je 2013. godine porazno”, kazao je Jazbec. Po njegovim su riječima to stanje izazvali prevelika orijentiranost domaćih banaka na zaduživanje u inozemstvu kad je Slovenija imala najviši kreditni rejting, velika kreditna ekspanzija u godinama pred financijsku krizu, kreditiranje poduzeća koja su kasnije završila u stečaju, ali i to što su se krediti najviše odobravali na temelju jamstava u nekretninama, čija je vrijednost nakon izbijanja financijske krize u Sloveniji pala za 30 posto.

Sve to dovelo je do toga da su slovenska vlada i središnja banka kao neizbježne mjere i po nalogu EU-a izvršile due-dilligence u bankama, tijekom kojega je pregledano 70 posto kreditnog portfelja, kazao je Jazbec. Po njegovoj su ocjeni tada uvedena sanacija i dokapitalizacija slovenskih banaka bili neizbježni potezi kako ne bi došlo do kontaminacije cijelog bankarskog sustava.

Odgovarajući na pitanja je li se to stanje moglo izbjeći i je li središnja banka mogla brže reagirati i spriječiti kreditnu ekspanziju i davanje kredita bez potrebnih jamstava, Jazbec je kazao da su regulatorni mehanizmi i kontrola 2013. bili manje strogi nego danas, te da je središnja banka djelovala adekvatno iako se, gledajući unatrag, moglo postupiti i drukčije te neke banke prije poslati u likvidaciju ili stečaj.

Jazbec je kazao da je kriza europskih banaka bila primjetna još 2008., ali da nekim zemljama koje su kasnije u banke morale intervenirati nije pomoglo niti uvođenje tzv. “dinamičkih rezervi”, kao što je bio slučaj u Španjolskoj koja je bila u sličnoj situaciji kao Slovenija, te da slovenska vlada nije, na prijedlog središnje banke, dopustila obvezno uvođenje dinamičnih rezervi u bankama.
Slovenska policija u srijedu je otpočela predistražne radnje oko djelovanja više osoba u slovenskoj središnjoj banci, uključujući i Jazbeca, koje se terete za zloporabu dužnosti i ovlasti, a Jazbecu se stavlja na teret da je navodno brisanjem tzv. podređenih (subordiniranih) obveznica i dionica privatnih vlasnika tijekom sanacije banaka doveo do “nezakonite imovinske koristi” od 257 milijuna eura u korist Nove Ljubljanske banke (NLB), najveće banke u državi koja je u državnom vlasništvu.

Protiv istrage, tijekom koje je u središnjoj banci izvršen pretres te oduzeto više dokumenata, prosvjedovao je guverner Europske centralne banke (ECB) Mario Draghi, ustvrdivši da je tom prilikom zaplijenjeno više povjerljivih dokumenata ECB-a, o čemu je obavijestio i predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera.

Slovenski državni odvjetnik Zvonko Fišer izjavio je da je središnja banka subjekt slovenskog javnog prava i da njeni službenici nemaju imunitet i privilegije u predistražnom postupku, kako mu je u pismu naveo Draghi, koji drži da je slovenska policija kršila europske konvencije. On je u pismu predsjedniku slovenskog državnog odvjetništva Zvonku Fišeru zahtijevao da se prekršaji otklone, a u suprotnome najavio mogućnost pravnih akcija protiv Slovenije.

Na Draghijeva upozorenja reagirao je u četvrtak premijer Miro Cerar, rekavši da su po njegovoj ocjeni slovensko tužilaštvo i policija u slučaju istrage uu središnjoj banci poštovali zakon i svoje nadležnosti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.