Srbija mora mijenjati Ustav na putu u EU

Regija 07. srp. 201613:54 > 22:37
Podijeli:
Izvor: N1

Srbija će morati promijeniti Ustav i usuglasiti ga s obavezama koje proizlaze na daljem europskom putu, ali je ustavna reforma neophodna i zbog brojnih unutarnjih pitanja - zaključeno je na debati "Demokratski do ustavne reforme".

Ključno je, tvrde sudionici debate, da se od donošenja Ustava 2006. godine, moglo uočiti da određene odredbe Ustava ne daju dobar pravni okvir i nisu u skladu s ambicijama Srbije na putu k EU.

Predsjednik Fondacije za razvoj parlamenta Dragoljub Mićunović je rekao da se, ako se želi demokratska reforma, mora početi od Ustava i da se najviši pravni akt donese demokratski, kroz širok konsenzus.

“Posljednji Ustav, koji je bio demokratskiji od prethodnih, imao je manjkavost zato sto ga je politička elita donijela bez široke debate. Danas je uočljiv gubitak svijesti u političkoj zajednici, a tome je značajno doprinijela neoliberalna ideologija. Ipak, Ustav je tu da svakog štiti kao člana političke zajednice”, smatra profesor Dragoljub Mićunović.

Premijer Srbije je napravio radnu grupu za ustavnu reformu i Zorana Babića postavio na čelo komisije i od tada se nije mnogo čulo, ali vjerojatno će se uskoro progovoriti kad naprave novi tekst, izjavio je Mićunović.

Kao primjer pravnog nasilja u parlamentu Mićunović je naveo konstituiranje skupštinskog Odbora za kulturu i informiranje za čijeg predsjednika je izabrana predsjednica parlamenta Maja Gojković.

“Neophodno je braniti parlamentarizam i boriti se protiv pravnog nasilja u parlamentu, koje generira sve ostalo nasilje prava”, rekao je Mićunović i ocijenio da se mora duboko reformirati stil rada Skupštine Srbije.

Pravnik u pregovaračkom timu Srbije, Vladimir Međak, rekao je da su dvije izmjene Ustava obavezne.

Prva i najvažnija izmjena je uvođenje integrativne klauzule, koja podrazumijeva povjeravanje dijela suverenih prava Europskoj uniji, a druga je u Ustav uvesti aktivno i pasivno biračko pravo građana EU, da se glasa za Europski parlament i lokalne institucije.

Prema njegovim riječima, osim toga, već je planirana i specifična izmjena Ustava, jer Srbija ima obavezu da 2017. unese u Ustav odredbu o neovisnosti pravosuđa.

“Ustav ne može biti osnova za delegiranje prava koja se preuzimaju iz članstva. Samim tim, Srbija mora svoj Ustav izmijeniti na takav način da on omogući da pristupanje EU za početak bude ustavno, i nakon ulaska u članstvo sve obaveze koje smo preuzeli pristupanjem u članstvo moraju biti provodive u Srbiji i da ne budu u suprotnosti s Ustavom Srbije”, kaže Vladimir Međak.

A jedan od imperativa za novi Ustav je, prije svega, integrativna klauzula – klauzula o Europskoj uniji. Popis manjkavosti Ustava iz 2006. za profesora Ustavnog prava, Stevana Lilića je ipak duži – promjene su nužne od pravosuđa do izbornog sustava.

“U suštini ovaj Ustav iz 2006. godine nije uspio Ustav, on je pao na ispitu onoga što se zove društvena demokracija. Zašto? Zato što izborni sustav u ovakvom sastavu da se može glasati za jednog, a dobiti drugog. Ja glasam za Aleksandra Vučića, a dobijem Borisa Johnsona”, navodi Stevan Lilić, profesor Pravnog fakulteta.

Pod pritiskom europskih integracija ili tek pritiskom domaće javnosti – o sudbini ustavnog sustava Srbije konačnu riječ dat će novi – sada daleko “šareniji” saziv parlamenta.

Detaljnije u prilogu Maje Đurić:

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.