Dramatični prizori: Jedna od najvećih rijeka u našem susjedstvu ostaje bez vode

N1 specijal 28. lip 202216:45 > 29. lip 2022 16:294 komentara
Podijeli:

Samo nekoliko sati vožnje od Slovenije udaljeno je područje koje se bori s najgorom sušom u posljednjih 70 godina. Vode ponestaje. Moćna rijeka Po, najveća u Italiji, neprepoznatljiva je. Presušena je na nekoliko mjesta, a suša je toliko jaka da mjerne stanice pokazuju vrijednosti u koje je teško vjerovati. Italija je na rubu izuzetno dramatične ekološke i ekonomske situacije. Najgore je upravo u nizinama rijeke Po, gdje je krenula i ekipa N1.

To područje je važno za hranu kako za Italiju, tako i za Europu. A sada postoji prijetnja da će tamošnji poljoprivrednici proizvoditi čak za trećinu manje hrane, dok bi ona koju proizvedu mogla biti skuplja i do 70 posto. Poljoprivrednici gledaju u nebo i mole za obilnu kišu. Ali za kraj lipnja se predviđaju temperature iznad 40 Celzijevih stupnjeva.

U Italiji su zbog izuzetno teške suše upaljeni svi alarmi. Neke talijanske pokrajine već su proglasile izvanredno stanje. Niski vodostaji i visoke temperature, koje će krajem lipnja premašiti 40 Celzijevih stupnjeva, gurnule su Italiju na rub katastrofalnih ekoloških, a time i ekonomskih uvjeta. Hitno moramo razumjeti i shvatiti da klimatska kriza već jako konkretno utječe na naš svakodnevni život, zadnjih tjedana upozroavaju talijanski stručnjaci.

Najalarmantnija situacija je na talijanskom sjeveru, samo nekoliko sati vožnje od Slovenije. U nizinama najduže talijanske rijeke, i ujedno jednog od najvećih i najmoćnijih europskih vodotoka, bijesni najgora suša u posljednjih 70 godina. Rijeka Po ostaje bez vode. Pitka je već ugrožena. Na području ovog 650 kilometara dugog talijanskog ogromnog riječnog toka živi 16 milijuna ljudi, što je skoro četvrtina talijanske populacije.

Osim toga, Dolina Poa je ključno talijansko poljoprivredno područje, važno ne samo za Italiju i njen BDP, kojem regija rijeke Po doprinosi čak 40 posto, već i za Europu u cjelini zbog svoje ogromne proizvodnje hrane. Tamo su beskrajna polja kukuruza, pšenice, ogromne plantaže rajčice i drugih usjeva, u koje sada poljoprivrednici gledaju sa strahom, jer više ne znaju da li će uspjeti zaliti i spasiti barem nešto od njih.

oranica, žito, pšenica, kombajn
Izvor : N1 Slovenija

“Nešto ovako se prvi put dogodilo”, rekli su ekipi N1 dok su opisivali posljedice suše, kakve ne pamte.

Kakva je situacija, možete pogledati i u video reportaži N1 na vrhu ovog članka.

Nivo rijeke Po je na pojedinim mjestima pao i za sedam metara

Upravo zbog rijeke Po, područje na sjeveru zemlje doprinosi čak trećinu talijanske poljoprivredne proizvodnje i stoga je jako važno za cijeli stari kontinent. Ali posljednjih tjedana rijeka Po je neprepoznatljiva. Presušuje na nekoliko mjesta, a suša je toliko jaka da mjerne stanice pokazuju vrijednosti u koje teško možeš vjerovati.

Nivo rijeke je na najnižem povijesnom nivou. Na nekim mjestima je niža i za četiri metra, a na najugroženijim područjima na ušću je čak i nevjerovatnih sedam metara ispod normalnog nivoa.

Izvor : N1 Slovenija

Grad Ferrara je od ušća rijeke u Jadransko more udaljen manje od stotinu kilometara. Kada smo Denis Sadiković, snimatelj i fotograf N1, i ja prošetali tamo, izdaleka i golim okom bilo je jasno šta su uzrokovali tjedni bez kiše. U Ferrari je, naime, krajem svibnja zadnji put obilnije padala kiša.

Duž riječnih obala prostiru se veliki predjeli pijeska i mulja, a samo trag koji je rijeka ostavila podsjeća na uobičajeni vodostaj. Situacija je slično dramatična svuda u Emiliji Romagni, Lombardiji, Veneciji, Pijemontu i drugim područjima kojima prolazi rijeka Po.

Hodali smo do mjesta gdje je donedavno bilo dno rijeke

Nizak vodostaj još je vidljiviji u slijepim rukavima koje rijeka formira na krivudavom putu prema delti. Jedan od njih nalazi se odmah pored Gualtierija, koji krije neke znamenitosti. U ovom rukavu je tijekom Drugog svjetskog rata potonuo brod. Zibello, kako su ga nazvali, uzele su dubine Poa 1943. godine, a posjetitelji su kasnije potopljeni brod jedva mogli vidjeti, jer su iz vode virili samo pramac i prednji dio palube.

Izvor : N1 Slovenija

Danas, kada je vodostaj rijeke na kritično niskom nivou, Zibello se pojavljuje u gotovo cijeloj svojoj veličini. Vidi se cijela paluba na kojoj su još za vrijeme rata bila natovarena drva, bočni prozori, pa čak i zahrđalo sidro, koje još uvijek visi sa strane.

Jak pad nivoa rijeke doveo je i kanue i manje čamce na suho, koji usamljeno leže na muljevitoj obali. Jasno se vidi kako se voda postepeno povlačila. Na udaljenijim mjestima je nekadašnje riječno dno već suho i zbijeno, a uz pukotine leže školjke. Denis i ja smo hodali po njemu. Tamo, gdje je još donedavno bilo riječno dno.

Kiša nije padala već 120 dana

U malom gradiću Casalmaggiore razina rijeke je opala za četiri i pol metra. Pijesak se na pojedinim mjestima rasprostire sve do sredine riječnog korita, gdje čovjek sada može doći bez da smoči noge. Spori tok najduže talijanske rijeke najbolje se vidi upravo na tom mjestu, gdje bi u normalnim uvjetima voda svima glatko prelazila preko glave.

Meuccio Berselli, glavni tajnik mjerne stanice za slivno područje rijeke Po, prvi je čovjek institucije koja se brine o području rijeke od njenog izvora u Alpama do njenog ušća na istoku, a za N1 je pojasnio da je ova hidrološka kriza toliko jaka iz tri razloga.

“Prvi je nedostatak snijega. Zimi na Alpama nije bilo dovoljno snijega, snijeg je pokrio 60 do 70 posto manje površina u odnosu na dugogodišnje prosjeke”, rekao je pa dodao da se snježni pokrivač, koji je veoma važan za Po, nije dovoljno dugo zadržao u zadovoljovajućoj mjeri i sada ne napaja rijeku. Upravo zbog nedostatka snijega, Europski opservatorij za sušu je u izvješću za ožujak upozoravao na mogućnost velike krize.

“Drugi razlog je nedostatak padalina. Kiša nije padala 120 dana. A treći su temperature, koje su na tom području više čak tri do četiri stupnja u odnosu na uobičajenu situaciju”, nastavio je Berselli. Nije optimističan jer prognoze za ovaj dio Italije uskoro predviđaju temperature i do 44 Celzijevih stupnjeva.

“Osim toga treba biti svjestan da je kalendarsko ljeto tek počelo i da je potreba za vodom samo još veća”, komentirao je prognoze, objašnjavajući mogu li se i kako ovakve katastrofalne suše uopće spriječiti u budućnosti.

Budući da je nivo rijeke na ušću opao za sedam metara i više, sada je nivo mora viši od nivoa Poa. To također znači da se slana voda duž korita ulijeva u rijeku.

Ugroženi izvori pitke vode

Tamo gdje je morska voda već prodrla, više nije moguće navodnjavati polja. I još gore: izvori pitke vode za približno 650 000 ljudi također su već ugroženi. Berselli ističe da prodori slane vode uzrokuju veliku štetu: “Prvenstveno je ovo teško jer voda neće preko noći postati ponovo slatka. Korito rijeke treba ispirati neko vrijeme.”

Zbog toga je opservatorij preporučio da se 20% vode iz rijeke, koja je namijenjena za navodnjavanje poljoprivrednih površina, sada ne zahvaća. Time žele ublažiti slani prodor iako će to istovremeno uništiti priličnu količinu usjeva, znači hrane.

Poljoprivrednici gubitke već broje u milijardama. Nizak vodostaj rijeke donosi velike probleme u zahvaćanju vode za navodnjavanje polja. Zbog toga su mnogi kanali za navodnjavanje prazni, a pumpe miruju. Miruju također i pumpe uz polje kukuruza poljoprivrednika Gianluigija Viole u mjestu Gussola u blizini Parme.

“Pumpu sam pokrenuo sinoć, dok je u kanalu bilo još vode. Jutros sam je morao isključiti jer je crpila zrak. Sada čekam, ako bi se nivo slučajno malo povećao, mogao bih je ponovo pokrenuti”, objašnjava nam Viola.

Zbog ovakve nestašice vode za navodnjavanje ugroženo je 10.000 hektara u blizini Gussole, kaže.

Pogledajte ovaj kukuruz ovdje…

Biljke, prvenstveno kukuruz, na prvi pogled ne izgledaju isušene, govorimo Violi. Ali nam on pokazuje unutrašnjost polja. “Tamo je zemlja više pjeskovita i slabo zadržava vlagu. Što više ideš prema sredini, biljke su niže”, objašnjava Viola, kojeg prijatelji zovu Gigi.

“Neće biti kukuruznih klipova i kada dođe vrijeme žetve, neću imati šta ubrati”, nastavlja i slaže se da je ova godina izuzetak. “Prvi put se dogodilo nešto ovakvo. Imali smo suše i ranije, ali su kanali bili puni. A ove godine… ovaj kukuruz, pogledajte ga, ovaj ovdje, ove godine ga uopće nisam zalio”, pokazuje na drugu stranu, gdje je većina stabljiki još uvijek bez malih klipova.

Izvor : Gianluigi Viola (Denis Sadiković/N1)

S Violom odlazimo prema rijeci, gdje su smještene pumpe za vodu za navodnjavanje. Za okolinu Gussole je osigurava već skoro sto godina, a ove godine znatno manje. Kada se spustimo do pumpnih stanica, sve je jasno. Nivo rijeke je toliko nizak, da voda od pumpi otiče nazad prema rijeci. Poljoprivrednici i zaposlenici na pumpnim stanicama su zbog toga blokirali dovod i tamo dovezli traktore koji pogone pumpe. “Sada vodu crpimo tri puta. Najprije iz rijeke preko ovog privremenog nasipa, zatim većim pumpama u akumulaciju, a onda iz akumulacije u mrežu. Zbog toga potrošimo i više energije”, govori jedan od radnika dok se znoji na poslijepodnevnoj vrućini.

Traktori na nasipu ne miruju. Sinoć su se pokvarile dvije pumpe, zato radnici sada žure da ih poprave. Uspijeva im, motori zagrme i polako počinje teći voda iz svih sedam cijevi. Nadaju se da će sada u sistem za navodnjavanje možda poslati nešto više vode.

Viola je cijeli život poljoprivrednik, uzgaja najrazličitije vrste poljoprivrednih kultura. Pored više vrsta žita proizvodi kukuruz, koji je zaštitni znak Doline Poa, pa čak i grah i paradajz, koji prodaje poznatom proizvođaču umaka Mutti.

“Zahtijevaju kvalitetu, ali ga dobro plaćaju”, kaže.

Ove godine ga ozbiljno brine zarada. “Kada su se prošle godine povećale cijene hrane, bili smo zadovoljni. Mislili smo da će ove godine biti dobra berba, da ćemo dobro zaraditi, a neće biti tako”, dodaje.

Prinos će nesumnjivo biti manji. Talijansko udruženje poljoprivrednika Coldiretti procjenjuje da bi mogao biti manji za trećinu. Cijene za potrošače će zbog toga biti 60 ili 70 posto veće.

Sve veća suša i u Sloveniji

Posljedice ekstremne suše u talijanskoj Dolini Poa osjetit će se i u Sloveniji jer iz Italije uvozi dobar dio hrane. Po posljednjim podacima statističkog ureda (SURS), 78 posto sve uvezene salate je iz Italije, odakle Slovenija dobiva i 31 posto sve uvezene rajčice. Pšenicu i kukuruz uvozi zanemarljivo malo, iako bi se veća cijena sirovina mogla osjetiti kod skupljih proizvoda kao što su, na primjer, tjestenine.

U međuvremenu se sušni uslovi snažno zaoštravaju i u Sloveniji. I kod nas je također preko zime palo osjetno manje snijega, a manjak padavina bilježi cijela država, za N1 je izjavio hidrolog Janez Polajnar iz Agencije za okoliš. Ponegdje je korištenje vode već ograničeno, na izvoru Rižane je nema više. Protoci Vipave i Rijeke su već izjednačeni sa najmanjim junskim protocima u dugogodišnjem nizu, a nadležne i kod nas brinu nadolazeći dani jer je najavljen još veći toplotni val.

Izvor : Denis Sadiković/N1

U međuvremenu, hidrološka kriza na sjeveru Italije već se osjeti u energetici. Kako izvještava francuska novinska agencija AFP, proizvodnja električne energije u prvih pet mjeseci ove godine u hidroelektranama rijeke Po opala je za 40 posto, u usporedbi s istim periodom prošle godine. Talijanski mediji čak izvještavaju o gašenju hidroelektrana. Vode za proizvodnju električne energije ponegdje više jednostavno nema dovoljno.

A i kada padne nekoliko kapi kiše, to su samo manji pljuskovi. “Te kapljice nas samo iritiraju”, kažu poljoprivrednici, koji svaki dan iznova gledaju u nebo i nadaju se obilnoj kiši, koja će saprati katastrofu pred kojom sada drhte baš svaki dan.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar