Donosimo jutarnju analizu našeg Ivana Hrstića.

Tko je poslao dron, s kojom namjerom i je li uopće postojala namjera? Ono što možemo zaključiti na temelju tvrdnji hrvatskih istražitelja je da je u dron zaista bila ugrađena bomba i da je bila stotinjak kilograma teška. To znači da na hrvatskim vratima imamo potencijalnu prijetnju i da ovo nije samo po sebi izolirani incident.

Čujemo izjave ruskih predstavnika u Bosni i Hercegovini koji kažu da BiH ima pravo ući u NATO, a Rusija ima pravo reagirati. Reakciju vidimo upravo na primjeru Ukrajine. Dužnosnik zadužen za jugoistočnu Europu govori da slanje oružja Ukrajini iz Hrvatske i Slovenije ne može proći bez reakcije. Ima li to veze s dronom ne zna se. Zna se tek da je taj dron za 50 metara promašio krilo studentskog doma na Savi, a prije toga je preletio preko zgradu NSK-a u kojoj zasjeda Vlada. Čak i ako je slučajnost, treba to shvatiti kao upozorenje.

Protekla dva dana najviše se raspravlja o reakcijama na pad drona. Što je primjerena reakcije? Jesu li letovi NATO-vih aviona primjereni ili ih je trebalo izbjeći? Rezultatit ankete na jednom portalu pokazuju da je nekih 20-ak posto građana zabrintuo i ne žele da avioni lete iznad Zagreba i Hrvatske. Oko 70 posto njih smatra da je to opravdano. Na nekom drugom portalu možda bi mišljenja bila potpuno različita. Jasno je da postoji podjela u ovom trenutku. Pa čak i ako je samo 20 posto onih koji su protiv, njihovo mišljenje ne treba zanemariti.

Ipak, incident nije u preletavanju NATO-vih aviona iznad Zagreba, incident se dogodio u četvrtak u pokazao da Hrvatska nema protuzračnu obranu ni odgovor na takve prijetnje i da je jedini na kog se možemo osloniti – NATO. U tom smjeru idu i postupci hrvatskog premijerra. Pokazuje se da Hrvatska nije sama, da može računati na NATO, makar na nekoj simobličnoj razini.

Projektil je preletio preko tri članice NATO-a i to mora zabrinjavati u trenutku kad bjesni rat.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.