Prema ovoj studiji, pozitivne su emocije povezane sa smanjenom stopom razboljevanja, što znači da su oni koji imaju više negativnih emocija zapravo podložniji različitim bolestima.
Nitko ne voli biti bolestan, no neki ljudi bolest pokušavaju izbjeći ‘pod svaku cijenu’, čak i kad to za njih očito nije zdravo. Znanstvenici sa Sveučilišta u Teksasu pokušali su otkriti zašto je to tako, a utvrdili su kako postoji veza između onog što nam je kulturološki nametnuto i naše percepcije o tome koje su ‘društveno prikladne bolesti’.
Za ovu su studiju tako ispitali 1.259 ljudi koji su u proteklih godinu dana preboljeli gripu ili prehladu, a sudionike su zamolili da ocijene koliko su se bolesno tada osjećali; od ‘niti malo’ do ‘vrlo bolesno’, pišu 24sata.
Dr. Eric Shattuck i njegov tim odredili su da su čimbenici koji mogu utjecati na priznavanje bolesti spol, visina prihoda i problemi s mentalnim zdravljem: a pojedinci koji zadovoljavaju barem jedan od tri kriterija vjerojatno kad su bolesni to ne skrivaju:
1. Ljudi koji zarađuju manje od prosjeka
Ljudima s nižim primanjima možda će se činiti da su bolesni više od ostalih, rekao je Shattuck, a razlog je taj što možda nisu uvijek imali sredstva za traženje liječničke pomoći (odnosi se na SAD gdje se zdravstvo plaća) pa su im simptomi s vremenom postali ozbiljni
2. Ljudi koji se vole hvaliti s visokom tolerancijom na bol
Iako je takvoj osobi ‘kontraproduktivno’ priznati da je bolesna, Shattuck kaže kako ‘stoičko podnošenje bolesti’ prema istraživanju suprotan učinak.
Jedan od potencijalnih razloga je taj što se takvi ljudi ponekad ‘drže’ svoje bolesti i duže nego što je potrebno i smatraju da se s njom trebaju hvaliti.
3. Ljudi koji su imali simptome depresije
Prema ovoj studiji, pozitivne su emocije povezane sa smanjenom stopom razbolijevanja – bilo da je riječ o virozi, gripi ili upali grla – što znači da su oni koji imaju više negativnih emocija zapravo podložniji bolestima.
Ti su čimbenici isti za oba spola, ali čini se kako kod muškaraca i obiteljske veze igraju ulogu u razbolijevanju pa su tako muškarci sa dobrim obiteljskim odnosima imali veću vjerojatnost da će priznati da su bolesni, a češće su i izvijestili o pojačanoj osjetljivosti zbog bolesti tijekom cijele godine.
“Vjerojatno podrška obitelji ovim muškarcima omogući da se malo ‘puste'”, rekao je Shattuck.
Dugi su istraživači pokazali da se većina mnogi ljudi iz raznim zanimanja češće pojavljuju na poslu i dok su bolesni – rekao je Shattuck koji kaže kako je to obilježje takozvane ‘radne kulture’ i može imati ozbiljne posljedice.”
Usporedno s radnom kulturom, sad znamo da podrška u obitelji i mentalno zdravlje pojedinca imaju ulogu u tome koliko im je teško ili jednostavno prijaviti da su bolesni – kaže on.
Istraživači planiraju studiju ponoviti i s pojedincima koji su aktivno bolesni i nadaju se da će rezultati potaknuti ljude da potraže liječenje, bet obzira o čemu je riječ – uključujući i za one bolesti koje su još uvijek društveno stigmatiziranim.
Dr. Shattuck je još upozorio da skrivanja stanja poput zaraze HIV-om, hepatitisom B i C ili pak Koronavirusom zbog gospodarskog ili kulturološkog pritiska, može dovesti do brojnih zdravstvenih problema.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
