Zašto lažemo? Znanstvenici kažu da postoje dvije glavne vrste laži

Lifestyle 31. sij. 202010:10 > 10:14
Podijeli:
Izvor: Pixabay (ilustracija)

Postoje dvije glavne vrste laži, kažu znanstvenici, prva je zbog sebičnog dobitka, poput varanja osiguravatelja ili prijavljivanja manjeg dohotka, a druga je laganje da druge ne uvrijedimo.

Čest razlog zašto ljudi lažu je, kako su znanstvenici sada i dokazali, da bi ‘sačuvali dobar ugled’ – pa čak i kad im to škodi ili kad zbog toga gube novac.

Zamislite ovaj scenarij: Često se vozite na posao i možete od firme dobiti novčanu nadoknadu za svakih prijeđenih 40 km. Isto tako, znate da kolege s kojima radite obično pređu 28 do 32 km svaki mjesec. Ovog mjeseca vi prijeđete točno 40 km. Što mislite, koliko biste kilometara prikazali u troškovniku? Svih 40?

E pa tim znanstvenika sa hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, sveučilišta u Chicagu i kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu postavio je točno to pitanje 100 odraslih osoba u SAD-u, u studiji koju su objavili ovaj četvrtak u časopisu Journal of Experimental Psychology – a otkrili su da je 12 posto ispitanika prijavilo manju udaljenost od one što su stvarno prevalili, pa je među njih 100 prosječni odgovor bio – 38.

Tim je također pitao 100 odraslih u SAD-u što će reći ako su prešli 30 km (pa ionako neće dobiti naknadu) i svi su rekli istinu, pišu 24sata

Ljudi iz prve skupine lagali su o kilometraži iako bi time izgubili novac koji im se duguje, a znanstvenici vjeruju da je razlog taj da ispadnu pošteni: uz pretpostavku da će i drugi napraviti isto.

Mnogi jako brinu za svoj ugled i kako će im suditi drugi, a ta zabrinutost može čak nadmašiti našu želju i potrebu da budemo iskreni, objašnjava Shoham Choshen-Hillel s hebrejskog poslovnog sveučilišta u Jeruzalemu.

On kaže i da ova otkrića ukazuju na to da kad ljudi postignu vrlo povoljne ishode, predviđaju sumnjive reakcije drugih ljudi i radije lažu i izgledaju iskreno nego da kažu istinu i izgledaju kao sebični lažljivci. Istraživači su testirali više scenarija, a u svakom su dobili sličan ishod – ljudi su lagali da ispadnu pošteniji.

Postoje dvije glavne vrste laži, objasnila je Choshen-Hillel za CNN: sebična i društvena laž. Prva je, kao što pretpostavljate, zbog sebičnog dobitka, poput varanja osiguravatelja ili prijavljivanja manjeg dohotka kako bi platili manji porez. Druga uključuje laganje kako bi pomogli drugima ili da ih ne uvrijedimo, npr. kad kažemo prijatelju da u nečem izgleda sjajno premda to ne mislimo.

No Choshen-Hillel i njezin tim sada vjeruje kako postoji i treća vrsta laganja – laganje za održavanje dobrog ugleda. Vjeruju da ovaj mentalitet u cjelini utječe na višestruko ponašanje u svakodnevnom životu, pišu 24sata.

“Jedna od glavnih motivacija za laganje je povećati našu vrijednost u očima drugih”, kaže profesorica kognitivne neuroznanosti Tali Sharot iz tima.

Ipak, Jeruzalemski tim priznaje da postoji i scenariji kad to nije slučaj, na primjer kad su ulozi vrlo visoki, poput ekstremnih financijskih gubitaka zbog laganja na ovaj način.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.