Stručnjaci su nekad mislili da je pretilost povezana s astmom zbog dodatnog pritiska na pluća ili zbog upalnih procesa u tijelu povezanih s viškom kilograma. Najnovija istraživanja pokazala su da veliku ulogu ima i taloženje masnoća.

Koristeći materijale iz prethodnih studija, znanstvenici su istraživali 1400 uzoraka tkiva pluća 52 preminula čovjeka. Među njima je bio 21 oboljeli od astme, ali ona nije bila uzrok smrti. Kod njih 16 astma je bila uzrok smrti, dok 15 ljudi nije imalo astmu, prenosi 24sata.

Bojama za tkivo su obojali strukture zračnih puteva. Začudili su se otkrivši da su se adipozne stanice, odnosno mast, akumulirale u zidovima zračnih puteva. Dodatno, masno tkivo bilo je u korelaciji s povećanim indeksom tjelesne mase (BMI), odnosno što je bio veći BMI čovjek je imao više masnoća.

“Otkrili smo da se višak masnih stanica akumulira u zračnim putevima te se čini kako potencira upalne procese u plućima”, kazao je Peter Noble iz University of Western Australia.

“Vjerujemo kako to prouzročuje stanjenje dišnih puteva limitirajući zračne struje koje ulaze i izlaze iz pluća, a to objašnjava zašto je nastala astma”, dodao je. Ovo je prvi put da su znanstvenici uspjeli dokazati masne naslage u plućima, a od ranije znaju da se nakupljaju na drugim organima poput srca i jetre. Nisu time isključili raniju hipotezu da višak kilograma vodi do rizika od nastanka astme, nego su samo dodali još jedan argument toj činjenici.

Čini se da masne stanice mijenjaju strukturu tkiva uz razvoj upalnih procesa, a to je opet povezano s nastankom astme. Točan mehanizam koji uzrokuje da se mast taloži u dišnim putevima nije još jasan i tim problemom će se baviti u nekom od sljedećih istraživanja, piše 24sata.

Dodatno, trebat će im veća skupina ispitanika. Pitanje je može li se taj proces preokrenuti gubitkom kilograma, odnosno hoće li redovita tjelovježba i zdrava prehrana smanjiti razine masnoća u plućima sukladno gubitku tjelesne težine koju čovjek postigne promjenom životnog stila.

Iz svega proizlazi kako općenito nedostaje dovoljno znanja o pretilosti i njezinim učincima na organizam. Pretpostavka je kako će do 2025. godine više od 18 posto muškaraca i 21 posto žena u svijetu patiti od pretilosti. Nedavna studija pretilost je usporedila s infekcijom pojašnjavajući kako se ljudi mogu “zaraziti” nezdravim navikama preuzimajući od onih koji ih okružuju.

Studija koja povezuje pretilost s astmom sugerira i druge razloge za zadržavanje zdrave tjelesne težine, te kako nam je potrebno razumijevanje tih procesa da bi se borili protiv pretilosti.

-“Otkriće da su astma i višak kilograma povezani vrlo je važno jer pokazuje ne samo kako pretilost utječe na razvoj bolesti, nego i kako višak kilograma vodi do stvaranja ili pogoršanja simptoma. To ide puno dalje od običnog zaključka da pretili ljudi trebaju više disati kroz intenzivniju tjelovježbu i aktivnost. Ujedno, ovo istraživanje je pokazalo kako postoje stvarne promjene na dišnim putevima koje uzrokuje pretilost”, komentirao je ovu studiju Theierry Troosters, predsjednik Europskog respiratornog društva.