Nova era interneta

Lifestyle 18. ruj 201808:16 > 08:20
Podijeli:
Izvor: Pixabay

Od kada je postao dostupan za javnost, internet je uvelike olakšao globalnu komunikaciju te stvorio prostor za razvoj brojnih usluga i dobara. Informacije su postale lako dostupne, brze i dinamične, a njihova uporaba se utkala duboko u svakodnevne živote.

Kako se ne bi remetio i ograničavao procvat ovog revolucionarnog otkrića, internet je u svojim počecima reguliran tek labavim pravilnicima i uvjetima korištenja. Međutim, nadmoćni giganti iz Silicijske doline kao što su Google, Facebook, Amazon i ostali, s lakoćom su osvojili i preplavili tržište informacija, a nedostatak regulativa i zakona im je taj put uvelike olakšao, podsjeća Svjetski gospodarski forum.

Ulaskom interneta u ‘adolescentsku fazu’ postavlja se pitanje mogu li tehnološki giganti svoj uspjeh zahvaliti prelabavim zakonima pa sve više jača potreba za regulacijom tržišta informacija. Zakonodavci diljem svijeta, a posebice u Europi i SAD-u, bore se s izazovima koje im je nametnuo tržišni proboj ovih tvrtki. Primjerice, navodno uplitanje Rusije u američke izbore 2016. godine na platformama kao što su Facebook i Twitter dovelo je u pitanje i potaknulo brojne rasprave na temu utjecaja društvenih mreža i ostalih Internet kompanija na transparentnost izbora.

Ovaj kritički pogled na tržište informacija svoj vrhunac proživljava upravo ove godine, kada na snagu stupaju brojne odredbe i propisi koji će oblikovati i promijeniti način na koji se Internet koristi u svakodnevnom životu. Kako stvari stoje, područja koja su na najvećem udaru kada su u pitanju regulative su digitalni sadržaj, digitalna privatnost te antitrust, odnosno borba protiv monopola.

Izvor : Pixabay

Digitalni sadržaj

Nakon desetljeća punog govora mržnje, trolanja, cyberbullyinga i terorističkih regrutacija u online svijetu, tema koja je napokon potaknula promjene u ovom području su takozvane lažne vijesti. Bitku na ovoj fronti predvodi Europa koja stavlja pritisak na leđa velikih kompanija kako bi se u kontrolu i transparentnost sadržaja uložilo znatno više resursa nego što je to dosadašnja praksa tolerirala. Čak se i SAD, koji je oduvijek bio najveći borac po pitanju slobode govora na internetu, hvata u koštac s ilegalnim aktivnostima u online svijetu, a rezultat su brojni prijedlozi zakona za zaštitu korisnika.

Digitalna privatnost

Još jedna bitka koju snažno predvodi Europska Unija je bitka za zaštitu privatnosti na Internetu. Pravo na zaborav, izglasano na Europskom sudu pravde još 2014. godine, iz temelja je promijenilo način na koji tvrtke raspolažu podacima korisnika. GDPR (Genreal Data Privacy Regulations), koji je na snazi od svibnja ove godine, obvezuje tvrtke da zatraže pristanak korisnika ukoliko žele raspolagati njihovim podacima – od uvođenja Prava na zaborav pa do sada, praksa je bila da tvrtka u startu raspolaže podacima korisnika, a oni imaju pravo zatražiti zaborav («opt-out» pristup). Od svibnja 2018. godine tvrtke ne smiju koristiti podatke korisnika bez da prethodno zatraže njihov pristanak («opt-in» pristup) te im na jasan i transparentan način moraju pružiti informaciju o tome koji će se podaci koristiti i s kojom svrhom.

Iako poprilično daleko od Europske Unije, i Sjedinjene Države se hvataju u koštac s problemom digitalne privatnosti. Njihova inačica GDPR-a, the BROWSER Act, predstavljen je Zastupničkom domu SAD-a u svibnju prošle godine, a zahtijeva potvrdu korisnika prilikom prikupljanja njihovih podataka na digitalnim platformama i od strane Internet providera. U idućih nekoliko godina predviđa se usvajanje ovog zakona.

Izvor : Pixabay

Raskrižje

Internet se, bez imalo dvojbe, našao na raskrižju. Prostor u kojem djeluju mnoge tvrtke diljem svijeta i u čijem okruženju se do sada poslovalo poprilično neregulirano sada napokon ulazi u razdoblje strogih i čvrstih regulativa i pravila. Ova tranzicija ne utječe samo na velike tvrtke, već i na sve korisnike te male poslovne subjekte koji se oslanjaju na njihov rad.

Pojačane regulacije u području digitalnog sadržaja svakako će pomoći tvrtkama u borbi protiv lažnih vijesti, a stroge antitrust regulative i brojni sudski sporovi koji ograničavaju snagu giganta iz Silicijske doline će omogućiti velikom broju manjih tvrtki da se natječu u ovom sektoru. Međutim, prijelaz iz «opt-out» pristupa u «opt-in», u kojem korisnici moraju dati svoje dopuštenje tvrtkama da raspolažu njihovim podacima, smanjit će efikasnost preciznog targetinga kada je posrijedi oglašavanje. Iako će «opt-in» pristup zaštititi privatnost potrošača i krajnjih korisnika, njihovo online iskustvo će biti manje osobno i neće biti prilagođeno osobnim preferencama, što bi kroz neko vrijeme moglo postati poprilično naporno.

Sve veći nadzor internetskih tvrtki donosi turbulentno prijelazno razdoblje i jednu sasvim novu eru.

Nika Tilić