Obuljen Koržinek: Baština nam je najvažniji resurs koji moramo čuvati

Kultura 27. velj 202013:31 > 13:42
Grgo Jelavic/PIXSELL

Baština je najvažniji resurs kojim moramo mudro i racionalno upravljati te u nju ulagati i čuvati je, istaknula je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u četvrtak u Dubrovniku na otvaranju međunarodne stručne konferencije posvećene europskoj suradnji u zaštiti kulturne baštine od rizika.

Dubrovnik je domaćin konferencije jer je simbol kako se nositi s prirodnim katastrofama i ratom, a danas i velikim brojem posjetitelja, ocijenila je ministrica Nina Obuljen Koržinek.

Konferencija “Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika” održava se od 26. do 28. veljače u Lazaretima u organizaciji Ministarstva kulture, kao jedan od dva središnja događaja tog ministarstva u okviru predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.

PROČITAJTE VIŠE

“U Dubrovniku su u smislu teme konferencije napravljeni značajni iskoraci. Pohvalila bih gradsku upravu s kojom surađujemo na svim pitanjima. Vrlo aktivno se radi na ključnom dokumentu Plana upravljanja, ali i mimo toga Grad je poduzeo cijeli niz koraka. Ne samo ograničavajući rast broja posjetitelja ili komercijalizacije kulturne baštine, već i kroz vidljivu kampanju ‘Poštujmo Grad’ koja se ne obraća samo građanima, nego i posjetiteljima. Taj primjer preuzimaju ostali gradovi”, istaknula je ministrica kulture.

Dodala je da se problemi ne mogu riješiti u godinu ili dvije, ali je bitno preokrenuti trendove.

“Moramo shvatiti da nam je baština najvažniji resurs s kojim moramo mudro i racionalno upravljati te u nju ulagati i čuvati. Time ćemo je prenijeti budućim generacijama”, rekla je Obuljen Koržinek.

Napomenula je i kako je prerano za procjene o utjecaju epidemije novog koronavirusa na kulturni turizam. “Situacija se mijenja iz dana u dan, ali u ovom trenu ništa ne upućuje na to da moramo razmišljati o dugoročnim ograničenjima. Ako ćemo se odgovorno ponašati, kroz krizu ćemo proći. Nema prostora za paniku. Postoje određena usporavanja u turizmu, otkazi gostovanja u Italiji, ali to će se sve smiriti”, izjavila je Koržinek.

Odaziv na konferenciju je velik, kako je rekla, jer uz stručnjake iz ovog područja iz 27 država članica sudjeluju i predstavnici relevantnih međunarodnih organizacija, od UNESCO-a do ICOM-a i ICCROM-a.

“Na konferenciji, ali i na zaključcima Vijeća ministara u svibnju, dat ćemo važan doprinos državama članicama EU kako se ovom temom baviti u idućem razdoblju”, zaključila je Obuljen Koržinek.

#related-news_0

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je da rast turizma donosi sve veći priljev novca, što odredištima pod zaštitom UNESCO-a donosi rizik u urbanizmu, odnosno načinu gradnje, te u posezanju za javnim prostorom u cilju što većeg profita.

“Turizam je osnovna gospodarska grana u Dubrovniku. Čak 80 posto ljudi živi od turizma. Zato kad donosimo mjere, moramo imati na umu da ne smijemo uništiti turizam, već postići održivost s ciljem bolje kvalitete života naših sugrađana”, rekao je Franković.

Ravnoteža je Dubrovniku nužno potrebna, naglasio je Franković, a sve dosad učinjeno nije ni približno dovoljno za održivost.

“Plan upravljanja se sporije radi jer je proširena zona koji obuhvaća. Bit će uskoro gotov. Neće nam promijeniti život, ali moramo provesti ono što u Planu stoji. Ugradnja tzv. buffer zone u prostorni plan Grada Dubrovnika kasni barem pet godina. Da je tada donesen, ne bismo imali problem s divljom gradnjom. Urbanistički smo 2014. godine donijeli stratešku pogrešku i omogućili maksimalno divljanje u prostoru. Trebat će nam pet do sedam godina da sustav bude održiv”, zaključio je Franković.

Na otvaranju su govorili i zamjenica dubrovačko-neretvanskog župana Žaklina Marević te voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev.

Jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u području kulture je očuvanje kulturne baštine, a posebice upravljanje rizicima u kulturnoj baštini. Uključivanje upravljanja rizicima u području kulturne baštine prijeko je potrebno u svakodnevnom funkcioniranju institucija i društva, unatoč smanjenim ljudskim kapacitetima te visokoj predanosti i posvećenosti stručnjaka. Europska unija je također, u suradnji s brojnim istaknutim vladinim i nevladinim organizacijama, u posljednjem desetljeću istaknula područje kulturne baštine kao jedan od svojih prioriteta.

Konferencija Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika strukturirana je u obliku moderiranih tematskih panela, a za sudionike je priređen i popratni kulturni program.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.