Izložba "Iz arhiva arhitekta: Vila Zagorje", koja se otvara u četvrtak u Zbirci Richter na Vrhovcu, predstavlja izvedbeni projekt predsjedničke rezidencije na Pantovčaku 241, koju su osmislili hrvatski arhitekti Vjenceslav Richter i Kazimir Ostrogović.
Prvotno zagrebačka rezidencija Josipa Broza Tita, a nakon toga i svih hrvatskih predsjednika, projektirana je 1963./1964., unutar biroa Centar 51 koji je u to vrijeme vodio Ostrogović. “Izgradnja Vile Zagorje bio je veliki državnički projekt u kojem su sudjelovali vrhunski profesionalci, no u konačnici je ipak rezultat kompromisa i nije Richterovo integralno arhitektonsko djelo, kojem i on sam nalazi zamjerke. Bez obzira na to, dijelovi koje je osmislio predstavljaju visokokvalitetnu, iznimno kreativnu i raznovrsnu materijalizaciju njegovih teoretskih premisa i stvaralačkog habitusa u sklopu ideje prostorno-plastičke sinteze kao cjeloživotne preokupacije”, ističe se u najavi Muzeja suvremene umjetnosti, u čijem je sastavu Zbirka Richter.
Na izložbi je prikazana geneza nastanka Vile Zagorje – od Iblerova projekta, preko Richterova idejnog rješenja do realiziranog objekta koji zajednički potpisuju Ostrogović i Richter, s informativnim pogledom na izvedenu arhitekturu i stambeni prvi kat, a naglasak je na prezentaciji originalnoga unutrašnjeg uređenja prizemlja namijenjenog reprezentativnoj i javnoj funkciji.
Izložit će se nacrti, fotografska dokumentacija, perspektivni prikazi interijera, nacrti namještaja i izbor malobrojnoga sačuvanog namještaja i rasvjetnih tijela iz šezdesetih godina 20. stoljeća. Predstavljaju se nacrti iz Arhiva Vjenceslava Richtera koji se čuvaju u Muzeju suvremene umjetnosti i dio su Zbirke Richter, te građa koja je posuđena iz Ureda predsjednice Republike Hrvatske, Hrvatskog državnog arhiva, Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU-a i Muzeja Jugoslavije u Beogradu.
Autorice izložbe su Vanja Brdar Mustapić, muzejska savjetnica MUO-a i Vesna Meštrić, viša kustosica MSU-a. Richter je za projekt bio angažiran putem pozivnog natječaja krajem 1962. na temelju idejnog rješenja Bela hiža (1963.), kojemu je prethodio projekt arhitekta Drage Iblera (1960. – 1962.). U novom raspisu natječaja već su bili zadani pojedini parametri pa Richter definira novi projekt Vile Zagorje kao “relikt Iblerove koncepcije”.
Iz MSU-a kažu kako su s obzirom na državnički značaj projekta na konačni projekt i njegovu realizaciju utjecali mnogobrojni zahtjevi i vanjski faktori, čime je autorska sloboda u projektiranju bila ograničena. Predstavljeni izvedbeni projekt uključivao je unutrašnje uređenje s reprezentativnim i javnim sadržajima u prizemlju te privatnim sadržajima na prvom katu stambene namjene – prema danas dostupnim podacima i arhivskim izvorima prizemlje je uredio Vjenceslav Richter, a prvi kat Daša Crnković i Božica Ostrogović.
U složenom projektu sudjelovao je niz stručnjaka među kojima su arhitekti Milan Čanković, Nebojša Weiner, Maja Šah-Radović, Olga Koržinek, pejzažne arhitektice Angela Rotkvić i Silvana Seissel, Ljubo Iveta, statičar Sergije Kolobov. “U tom sinergijskom djelovanju često je teško razlučiti udio su autora i suradnika. Ipak se na ovoj izložbi, kao dijelu ciklusa Iz arhiva arhitekta, naglašava prvenstveno kreativni doprinos Vjenceslava Richtera”, dodaje se.
Richterov rukopis najočitiji je upravo u spoju arhitekture i interijerskih rješenja s prepoznatljivim sinteznim pristupom i plastičkim oblikovanjem. “Taj njegov izričaj, izrastao još u predegzatovsko vrijeme i u razdoblju grupe EXAT 51, sukladan je tada aktualnom međunarodnom umjetničkom pokretu Nove tendencije, što je jasno izraženo u oblikovanju više elemenata: drvenog stropa/nadstrešnice nad glavnim ulazom, reprezentativnih ulaznih vrata od raznobojnih staklenih prizmi, kasetiranog stropa te rasvjetnih tijela u salonima prizemlja, kao i u parketeriji usklađenoj s intarziranim plohama stolova u domišljenoj cjelini s ostalim namještajem i slikama naših eminentnih umjetnika, Krste Hegedušića, Miljenka Stančića”, napominje se u najavi.
Glavni izvođač radova je građevinsko poduzeće Tempo, a sudjelovali su i brojni drugi domaći proizvođači, tvornica stakla Kristal Samobor, stolarsko poduzeće”Andrija Žaja”, Interplet, drvno proizvodno poduzeće “Marko Šavrić”, tvornica rasvjetnih tijela “Ivan Šikić”, dok su interijeri manjim dijelom bili uređeni uvoznom opremom. Izložba u Zbirci Richter će biti otvorena do 24. veljače.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
