Unatoč pandemiji u Brazilu porasla emisija stakleničkih plinova

Klimatske promjene 29. lis. 202112:27
Podijeli:
Amazona, amazonija, amazonska prašuma, uništavanje šuma
Izvor: Raul ARBOLEDA / AFP, Ilustracija

Emisija stakleničkih plinova u Brazilu je u prošloj godini porasla za 9,5 posto, najviše zbog krčenja šuma, što tu zemlju čini jednom od rijetkih velikih svjetskih ekonomija koje nisu smanjile onečišćenje za vrijeme 'lockdowna' i pandemije koronavirusa.

Na svjetskoj su razini emisije stakleničkih plinova u 2020. pale za prosječno sedam posto zbog restriktivnih mjera uvedenih zbog pandemije covida-19 koja je paralizirala globalnu ekonomiju.

No Brazil je u istome razdoblju emitirao količinu koja odgovara 2,16 milijardi tona ugljičnog dioksida, što je najviše od 2006. godine, stoji u izvješću udruge ekoloških skupina koje djeluju pod nazivom Climate Observatory.

“Porast krčenja šuma u Brazilu, posebno u Amazonskoj prašumi, u toj je zemlji rezultirao suprotnim trendom uočenim na ostatku planeta”, kaže se u izvješću.

Krčenje šuma u Brazilu osobito je poraslo otkako je čelnik krajnje desnice Jair Bolsonaro 2019. preuzeo predsjedničku dužnost, s namjerom da se zaštićena područja otvore za poljoprivredne poslove i rudarstvo.

Poput većine zemalja svijeta, Brazil je, kao najveća ekonomska sila Latinske Amerike, prošle godine smanjio onečišćenje povezano s energetskim sektorom, jer je pandemija spriječila razvoj i funkcioniranje industrije i zrakoplovnog prometa.

Emisije su tada pale za 4,6 posto na razinu koje nije zabilježena još od 2011. godine.

No ta je prednost neslavno ‘nadoknađena’ povećanjem od 2,5 posto u poljoprivrednom sektoru i 23,7 posto kada su posrijedi bile “prenamjene zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo”.

Sječa drveća i spaljivanje šuma rezultirali su ispuštanjem golemih količina ugljikova dioksida u atmosferu, što je velik problem za najvećega svjetskog proizvođača i izvoznika soje i govedine.

Pod Bolsonarom brazilski dio Amazonije godišnje gubi više od 10.000 četvornih kilometara šuma, što je područje veličine Libanona, u odnosu na 6500 četvornih kilometara godišnje u prošlome desetljeću.

Izvršni tajnik udruge Climate Observatory, Marcio Astrini za povećanje emisije ugljikova dioksida okrivljuje Bolsonarovu “antipolitiku” zaštite okoliša.

“Brazil je vjerojatno jedini veliki odašiljatelj ugljikova dioksida koji je u prvoj godini pandemije emitirao veću količinu stakleničkih plinova u atmosferu” u odnosu na ostale svjetske ekonomije, stoji u priopćenju.

“Ovo je još jedan udarac međunarodnome imidžu zemlje, koja na predstojeći samit UN-a o klimatskim promjenama, COP26 stiže u potpunosti diskreditirana”, smatraju iz Climate Observatoryja.

Samit počinje u nedjelju u Glasgowu i najveća je klimatska konferencija otkako je Pariškim sporazumom 2015. dogovoreno da će se globalno zatopljenje pokušati obuzdati i smatra se ključnim za postavljanje globalnih ciljeva o smanjenju emisije stakleničkih plinova.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram

Komentari

Vaš komentar