Pokrenuta akcija za spas malih riba i ekosustava Jadrana na Visu

Klimatske promjene 12. pro 202108:25
Podijeli:
Izvor: Josip Regovic/PIXSELL

Viški ribari u svojim mrežama nalaze sve sitnije srdele, a sve više novih vrsta riba, stoga je komiška udruga "Pomalo" pokrenula projekt koji se bavi utjecajem klimatskih promjena na Jadran kako bi potaknula na razvoj lokalne strategije održivog ribarstva i podizanje svijesti o očuvanju okoliša.

Zbog zagrijavanja mora broj autohtonih vrsta u Jadranu opada. Mala plava riba, srdele, inćuni i gire, tradicionalno su i gospodarski najvažnije vrste istočnojadranskog ribolova, a ujedno su i hraniteljice mora i hraniteljice drugih gospodarski važnih vrsta, npr. lokardi, šnjura i skuša. Komiški ribari primijetili su da su jedinke srdele manje, kažu da je “prije bilo 24 srdele u 1 kg, a danas je 40-50 srdela u 1 kg”.

Lokalni ribari prvi su u doticaju s morem i ribljim stokovima, stoga se njihove spoznaje mogu koristiti kao osnova za daljnje promišljanje o održivom gospodarenju morem.

Uvidjevši problem nedostatka strategije održivosti na otoku Visu, komiška udruga ‘Pomalo’, odlučila je pokrenuti projekt ‘Djeca Neptuna’, “kojemu je osnovni cilj osnažiti građane Komiže, a posebice ribare, pri suočavanju s problemima uzrokovanim utjecajem klimatskih promjena”, rekao je za Hinu dr. Igor Mataić, predsjednik udruge ‘Pomalo’ koja je u partnerstvu s Institutom za političku ekologiju i Zelenom akcijom provela ovaj projekt.

“O važnosti provedenog projekta dovoljno govori činjenica da na otocima ribarstvo predstavlja jednu od vrlo rijetkih aktivnosti koje pružaju izvor prihoda tijekom cijele godine“, kazao je Mataić.

Udruga ‘Pomalo’ u sklopu projekta organizirala je radionice soljenja ribe, edukacije o klimatskim promjena i održivom upravljanju te reviju filmova o ribarstvu i očuvanju okoliša.

„Iz umjetničkog aspekta, zaključak je bio da zapravo nedostaje dokumentarnih filmova koji se bave ovom tematikom“, rekla je Sunčica Ana Veldić, moderatorica revije, redateljica i članica udruge i objavila da je „materijal hibridno dokumentarnog filma radnog naslova ‘Videopriručnik za ribarenje/Trebaš vidjeti kako je zimi’ snimljenog u Komiži trenutno u fazi montaže“.

Klimatske promjene donijele afričku poletušu i atlantskog morskog guštera

Budući da je Jadran mali poluzatvoreni ekosustav, podložan je utjecaju klimatskih promjena koje se očituju u porastu srednje atmosferske temperature, a ta promjena zatim utječe na temperaturu, salinitet, razinu kisika i cirkulaciju mora. Povećanje temperature mora dovodi do smanjenja kisika i povećanja saliniteta, a višak ugljičnog dioksida u atmosferi dovodi do povećanja pH razine mora.

Sve navedeno utječe na bioraznolikost, stoga su upravo ribe najbolji pokazatelj učinaka klimatskih promjena. Neke ribe ima više, neke manje, nekih gotovo uopće više nema, a javljaju se i nove strane invazivne vrste koje utječu na strukturu i funkcioniranje autohtonog ekosustava.

„Nekolicina stranih invazivnih vrsta trenutno prijeti jadranskom ekosustavu“, potvrdio je za Hinu dr. sc. Branko Dragičević sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo te među tim novim vrstama izdvojio „za ljude izrazito otrovnu srebrnoprugu napuhaču i vatrenjaču koja kao predator prijeti mnogim autohtonim vrstama, a u svojoj odrasloj fazi praktički nema prirodnih neprijatelja u svom novom okruženju“.

Udruga ‘Pomalo’ provela je među otočnim ribarima istraživanje o stanju mora i ribarstva viškog arhipelaga te je ustanovljeno da su se ribari, što se tiče invazivnih vrsta, najviše susretali s papigačom, kostorogom, afričkom poletušom, žutousnom barakudom i atlantskim morskim gušterom.

U nešto manjem postotku ribari se susreću i sa strijelkom, srebrnoprugom napuhačom i vatrenjačom, koja je prvi put uočena na lokalitetu rta Stupišće, u blizini grada Komiže.

“Rezultati istraživanja, brošura i priručnik o utjecaju klimatskih promjena na održivi razvoj ribarstva bit će objavljeni na web stranici naše udruge početkom slijedeće godine“, najavio je dr. Mataić i dodao da Udruga ovim projektom „ima namjeru rezultate istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na bioraznolikost Jadrana predstaviti lokalnoj zajednici otoka Visa te potaknuti uključivanje ribara u procese donošenja odluka o načinima održivog upravljanja morem“.

Rješenja kriza treba tražiti i lokalno

U ime Zelene akcije, za Hinu je Enes Ćerimagić izjavio da „vidimo iznimnu važnost u lokalnoj zajednici kao mjestu za pronalaženje rješenja za izazove višestruke ekološke krize“ te dodao da je to naročito došlo do izražaja „tijekom pandemije koronavirusa kada se pokazala sva krhkost globaliziranih lanaca proizvodnje i razmjene“.

Komiža, najstarije ribarsko mjesto na istočnoj strani Jadrana nema, međutim, strategiju održivog ribarstva, a nema ni strategiju održivog turizma koji postaje dominantna i najvažnija gospodarska grana otoka.

Tržište pogođeno pandemijom, klimatske promjene, nedostatna kontrola na moru i krivolov dovode ribarski sektor u nepovoljan položaj, a tome na lokalnoj razini doprinosi i to što komiški ribari nemaju osiguran vez za brod kroz cijelu godinu, nemaju mjesto za iskrcaj i ukrcaj ribe, nemaju pumpnu stanicu, a ni gradsku ribarnicu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar