Konzumacija samo petine manje govedine prepolovila bi stopu krčenja šuma

Podijeli:
Izvor: Pixabay

Studija je otkrila da bi zamjena samo 20 posto globalne konzumacije govedine drugim mesom u idućih 30 godina mogla prepoloviti deforestaciju i s njom povezane emisije ugljika.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Nature 4. svibnja, mjesec dana nakon što je međuvladin panel Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama upozorio da čovječanstvo nije ni blizu ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva celzija.

Uzgoj goveda glavni je svjetski uzrok deforestacije, a stoka koja se uzgaja glavni je izvor metana, stakleničkog plina jačeg i od ugljičnog dioksida. Zamjena govedine drugim mesnim alternativama mogla bi smanjiti dio ekološkog otiska proizvodnje hrane, ali neće riješiti klimatsku krizu, kaže glavni autor studije Florian Humpenöder, znanstvenik za održivost s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu u Njemačkoj. Ipak, dodaje, na to ne treba gledati kao na čarobno rješenje.

Tim je u istraživanju koristio matematički model koji je razmatrao povećanje broja stanovništva, prihoda i potražnje za stokom između 2020. i 2050. Prema uobičajenom scenariju, globalno povećanje potrošnje govedine zahtijevalo bi proširenje pašnjaka za ispašu i obradivih površina za proizvodnje stočne hrane, što bi udvostručilo godišnju stopu krčenja šuma na globalnoj razini. Emisije metana i korištenje poljoprivredne vode također bi se povećale.

Zamjena 20 posto svjetske potrošnje goveđeg mesa po glavi stanovnika nemesnom alternativom mikoproteinom do 2050. smanjila bi emisiju metana za 11 posto i prepolovila godišnju stopu krčenja šuma i povezane emisije, u usporedbi s uobičajenim scenarijem. Utjecaj smanjenja krčenja šuma toliko je velik jer se prema ovom scenariju globalna potražnja za govedinom ne povećava, tako da nema potrebe za proširenjem usjeva ili pašnjaka za prehranu stoke, kaže Humpenöder.

Zamjena 50 posto govedine koja se konzumira po osobi mikroproteinom dovela bi do više od 80 posto smanjenja krčenja šuma i emisije ugljika, a zamjena 80 posto govedine mikoproteinom eliminirala bi oko 90 posto gubitka šuma.

Hoće li meso bazirano na stanicama ikada biti glavna hrana za večeru?

Sve razine supstitucije rezultirale bi relativno malim promjenama u korištenju vode u poljoprivredi, otkrili su istraživači. To je zato što bi se voda potrebna za uzgoj usjeva za ishranu stoke koristila za uzgoj drugih vrsta usjeva, uključujući one za ljudsku prehranu, kaže Humpenöder.

Globalne procjene poput one koju je proveo Humpenöderov tim mogle bi pomoći da se istaknu održiviji načini proizvodnje hrane, kaže Hanna Tuomisto, koja proučava održive prehrambene sustave na Sveučilištu u Helsinkiju. Tuomisto napominje da proizvodnja mikoproteina može zahtijevati više električne energije nego proizvodnja govedine, pa bi istraživači trebali razmotriti utjecaje proizvodnje dodatne energije na okoliš. Također ističe da zamjena govedine mikoproteinom znači da bi se neki nusproizvodi uzgoja goveda, poput kože i mlijeka, mogli proizvoditi na alternativne načine koji imaju utjecaj na okoliš.

“Ova studija je izvrstan početak”, kaže Gaupp. Buduća istraživanja, dodaje ona, trebala bi se baviti ekološkim učincima zamjene govedine drugim vrstama mesnih alternativa, kao što su laboratorijski uzgojeno meso ili biljnim alternativama.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar