Hrvatski eurozastupnici upozoravaju: Zelene politike se provode presporo

Pixabay/Ilustracija

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu podijeljeni su u ocjeni govora čelnice Komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije i upozoravaju, među ostalim, na obećanja koja je njena Komisija dala na početku mandata i slabosti EU-a koje je pokazala zdravstvena kriza.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen govorila je u srijedu u Europskom parlamentu o naporima Komisije u prevladavanju zdravstvene i ekonomske krize u proteklih godinu dana, stanju u svijetu te iznijela svoje poglede kako bi EU trebao odgovoriti na buduće izazove.

SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula ocjenjuje da se Europska unija u mandatu Komisije Ursule von der Leyen još uvijek nije uspjela nametnuti kao ključan protagonist na globalnoj sceni.

“Znamo da je Komisija na početku svojeg mandata istaknula svoju ambiciju da bude geopolitička komisija, međutim, meni se čini nakon gotovo polovice mandata, ne samo zbog događaja u Afganistanu nego i zbog posljedica pandemije covida-19, da globalne okolnosti puno više utječu na EU nego što EU utječe na geopolitičke okolnosti. Možda je prošlo vrijeme da Europska unija bude ‘soft power’ (meka sila) nego da bude puno više ‘smart power’ (pametna sila)”, primjećuje Picula.

U raspravi na plenarnoj sjednici čelnicu Komisije pozvao je da podrži ulazak Hrvatske u područje Schengena.

“Govorite da moramo ukloniti prepreke između nas, dakle riječ je o Schengenu. Pozivam da u skladu s ranijim zaključcima Komisije i Parlamenta podržite ulazak Hrvatske u Schengen što bi znatno olakšalo život našim građanima i unaprijedilo gospodarsku suradnju”, rekao je Picula te dodao da je šteta što nije više govorila o proširenju EU-a.

Kao glavni pregovarač Parlamenta za europski proračun, HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler ocijenio je govor kao uravnotežen i s fokusom na važnost otpornije Europe.

“Niti jednu europsku politiku nije moguće ostvariti bez adekvatnih financijskih sredstava. Zato je ključno da proračun prati političke deklaracije”, istaknuo je Ressler u izjavi za Hinu.

“Imamo dužnost pripremiti Europu za novu digitalnu eru. To je cilj nacionalnih planova oporavka i o tome ovisi naše mjesto u svijetu nakon pandemije, svijetu koji se mijenja brže nego ikada. Moramo postati otporniji i spremniji na izvanredne situacije kojima smo svjedočili i ovog ljeta, od hibridnih napada do prirodnih katastrofa i humanitarnih kriza”, rekao je Ressler.

“Istodobno, moramo smanjivati razlike unutar Europe i podržati države i društva spremna na sljedeće europske korake. Hrvatska je za to dobar primjer. Kao najmlađa država članica, spremni smo za pristupanje Schengenu, a bližimo se i uvođenju eura kao službene valute. To su nacionalni, ali i europski uspjesi te smjer koji treba nedvosmisleno podržati”, drži Ressler.

Valter Flego, IDS-ov zastupnik iz kluba europskih liberala, pozdravlja usmjerenje EU-a na “zelene” politike, no u komentaru za Hinu ocijenio je da se one trebaju brže realizirati.

“Ovaj govor o stanju Unije je dobar, kao i jučerašnji ‘Fit for 55’, to je sve dobro, ali mislim da se s operativnim odlukama ide presporo”, smatra Flego. “Europska komisija nije dovoljna brza i učinkovita u zelenoj tranziciji”, ocjenjuje. Komisija treba, uz digitalizaciju, što prije implementirati i operacionalizirati te politike, poručio je Flego i dodaje da “nije sretan brzinom kojom se donose odluke”.

Cilj zakonodavnog paketa ‘Fit for 55’ je do 2030. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU-u za 55 posto u odnosu na razine iz 1990-ih.

Flego, međutim, upozorava da pretjerano rigidne politike na području zaštite okoliša mogu naštetiti gospodarstvu te da budućnost gospodarstva i konkurentnosti EU-a “treba rješavati mješavinom poreznih politika, ulaganja u školstvo i prekvalifikacijama ljudi”.

“Ekologija košta, ekologija nije jeftina i utječe na konkurentnost gospodarstva. Mislim da je glavni izazov Europe i članica EU-a kako pomiriti želju za zelenim politikama, a da ne gubimo radna mjesta. Da ne izgubimo ekonomiju koja će se seliti u treće države ako budemo prekruti. Nije dovoljno samo deklarativno o tome govoriti već djelovati, prije svega poreznim sustavom. Rješenje mi u grupi (liberala u EP-u) i na Odboru vidimo da se za takve proizvode, usluge, djelatnosti, skine porez. Na primjer, zašto bi netko u Hrvatskoj trebao plaćati PDV na nove električne automobile. Skinimo PDV, neka budu konkurentni dok ne dosegnu trećinu ukupnog broja automobila. To je najbanalniji primjer”, tumači Flego.

Ladislav Ilčić, eurozastupnik Hrvatskih suverenista, ocijenio je za Hinu da je “govor predsjednice EK bio jako pozitivan, ali bez pravog utemeljenja”. “Kad nju slušate, ispada da je EU pandemiju odradila besprijekorno, a znamo da to nije slučaj i da je bilo ozbiljnih problema s proizvodnjom i distribucijom cjepiva”.

“Nije osjetila potrebu dotaknuti se mnogih neopravdanih restrikcija i sustavnog kršenja ljudskih prava vlastitih građana, ali je zato lamentirala o ljudskim pravima u Afganistanu u kojemu je NATO, praktički do jučer, imao svoje snage na terenu. Von der Leyen kao da je u kampanji pa vidi samo ono lijepo. Možda tako želi pomoći svojim stranačkim kolegama u Njemačkoj”, zaključuje Ilčić.

Biljana Borzan, Piculina kolegica iz redova socijaldemokrata u Europskom parlamentu, u raspravi nakon govora čelnice Komisije upozorila je da je zdravstvena kriza pokazala da “EU mora imati trajni financijski mehanizam za krize”, te da “treba napraviti reviziju europskih pravila kako bi se smanjile razlike među državama članicama, među bogatima i siromašnima”.

“Nemojmo zaboraviti da su neki debelo iskoristili ovu krizu i profitirali u njoj. Velike multinacionalne kompanije, poznate po kršenju prava svojih radnika, ali i naših prava na privatnost, zgrnule su veliki novac”, rekla je i pozvala na uklanjanje poreznih oaza.

Neprihvatljivo je da “velikima propustimo naplatiti više od 825 milijardi eura godišnje”, rekla je Borzan i zaključila da “posljedice krize ne trebaju plaćati građani”.

Nezavisni europarlamentarac Mislav Kolakušić u raspravi je, referirajući se na mjere za suzbijanje covida-19, ustvrdio da “u proteklih 80 godina, od nacizma nikada nisu bila zgažena tako temeljna ljudska prava”.

“Pravo na slobodu kretanja, pravo na rad, pravo na zdravstvenu skrb, pravo na zabranu medicinskih eksperimenata koji se provodi na 500 milijuna stanovnika EU-a. Pravo je svakog građana da odlučuje o svom zdravlju, o svom životu i o slobodi kretanja. Mi smo zgazili nekoliko stoljeća znanosti i medicine. Sada uvodimo mjere i cijelo vrijeme ih zadržavamo”, rekao je Kolakušić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.