Chilli papričice, kava, vino: Kako klimatska kriza dovodi do nestašica hrane

Biznis 28. lip 202214:22 > 15:10
Podijeli:
Izvor: Pixabay

Fanovi srirache vrlo su strastveni: poznati su po tome da si čak tetoviraju slike tog popularnog umaka od ljutih papričica ili se kostimiraju u bočice umaka za Noć vještica.

Ne iznenađuje, dakle, da bi dosad neviđene nestašice srirache mogle prouzročiti paniku među lojalnim ljubiteljima koji očajnički žele izbjeći bezukusno ljeto.

Huy Fong Goods, kompanija iz južne Kalifornije koja godišnje proizvede oko 20 milijuna bočica srirache, posljednjih godina suočava se s niskim zalihama crvenih jalapeno papričica, koje su postale još niže nakon loše proljetne berbe, piše britanski Guardian.

Uzrok? Iznimno loši vremenski uvjeti i suša u Meksiku.

Nisu samo chilli papričice u pitanju. Proizvođači senfa u Francuskoj i Kanadi govore da su ekstremni vremenski uvjeti prouzročili 50 postotni pad u proizvodnji sjemena prošle godine, što je dovelo do nestašica tog začina na policama trgovina. Strašne vrućine, jake oluje, poplave, suše, požari i promjene u kišnim obrascima utječu na cijenu i dostupnost osnovnih namirnica kao što su žito, kukuruz, kava, jabuke, čokolada i vino. Klimatska kriza pojačava intenzitet i učestalost ekstremnih meteoroloških pojava, što ugrožava proizvodnju hrane.

“Gotovo sve što proizvedemo u SAD-u raste pod nekom vrstom klimatskog pritiska”, kaže Carolyn Dimitri, profesorica nutricionizma i studija o hrani na Sveučilištu u New Yorku.

Pšenica i ostale žitarice posebno su ranjive. Na Velikim nizinama, području SAD-a gdje se uzgaja najviše pšenice, suša je oštetila zimsku žetvu. Razine napuštanja zimske pšenice u Sjedinjenim Državama, pogotovo Oklahomi i Teksasu, na najvišim su razinama od 2002., a u Montani poljima žitarica prijete poplave.

“Ovo je važno jer SAD nema velike viškove i ne može u ovom trenu uskočiti i ispuniti prazninu u opskrbi pšenicom izazvanu ratom u Ukrajini”, kaže Dimitri.

Posljedice klimatske krize na uzgoj žitarica ne osjećaju se samo u SAD-u. U Indiji, snažan toplinski val ostavio je posljedice na uzgoj pšenice, zbog rekordno visokih temperatura zabilježenih tijekom proljeća i ljeta. Kad je u Delhiju u svibnju izmjerena temperatura od čak 48 stupnjeva Celzija, vlada je zabranila izvoz pšenice, što je uzrokovalo još veći rast cijena nego nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Klimatske promjene mogle bi ozbiljno utjecati na globalnu proizvodnju kukuruza i pšenice već do 2030. godine, pokazuju rezultati NASA-ine studije, jer bi se količine proizvedenog kukuruza mogle smanjiti za čak 24 posto.

Jabuke su još jedna namirnica koja je već ugrožena. Prošlogodišnja berba jabuka u saveznim državama Michigan i Wisconsin bila je smanjena zbog teškog proljetnog mraza. Prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede (USDA), klimatske promjene, kao što su zatopljavanje, mogu rezultirati smanjenim urodom, manjim rastom i promjenama u kvaliteti voća.

VEZANE VIJESTI

“Ljudi su snalažljiva bića i još uvijek uzgajamo hranu, urodi većinom rastu, ali, kako bude rasla temperatura, tako će rasti i izazovi”, kaže Ricky Robertson, viši istraživač na Institutu za međunarodno istraživanje politike hrane.

Ekstremni vremenski uvjeti utječu na cijene kave. Između travnja 2020. i prosinca 2021., cijene kave skočile su za 70 posto nakon što su suše i mraz uništili urod u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču kave. Ekonomske posljedice mogu biti ogromne, pošto se procjenjuje da preživljavanje čak do 120 milijuna najsiromašnijih ljudi na svijetu ovisi o proizvodnji kave.

John Furlow, direktor Međunarodnog instituta za klimu i društvo, kaže da se proizvođači kave u državama kao što su Kostarika ili Jamajka ne mogu samo preseliti na više nadmorske visine kao odgovor na poraste temperatura. “Razmišljajte o planini kao o stošcu”, kaže Furlow. “Kako se penjete, sve je manje prostora. To je rizik”.

Klimatska kriza također će promijeniti mjesta gdje farmeri mogu uzgajati kakao, a nestašica proizvoda od čokolade očekuje se u narednim godinama zbog suhog vremena u zapadnoj Africi.

Prošle je godine francuska vinska industrija zabilježila najmanju berbu od 1957., a gubici od prodaje dosežu 2 milijarde dolara. Jedan vinograd u pokrajini Champagne koji inače pravi oko 40 000 do 50 000 boca godišnje nije proizveo ništa 2021., zbog visokih temperatura i obilnih kiša.

Jedna studija pokazala je da bi se, ako temperature porastu za samo 2 stupnja Celzija, regije u kojima se proizvodi vino mogle smanjiti za čak 56 posto. Porast od 4 stupnja značio bi da 85 posto tih područja više ne bi moglo proizvoditi kvalitetna vina.

“To znači da uzgajivači moraju povećati navodnjavanje – što će uskoro biti neodrživa strategija – migrirati, ili prekinuti proizvodnju”, kaže Linda Johnson-Bell, osnivačica Instituta za vino i klimatske promjene. “Klimatske promjene i nepredvidivi vremenski uvjeti promijenit će svjetsku mapu vina. Jedne regije će nestati, a druge će se pojaviti”, dodaje Johnson-Bell.

Rekordni šumski požari u Kaliforniji 2020. ostavili su ozbiljne posljedice na berbu, a opasno niska kvaliteta zraka zaprijetila je dijelu uroda vinove loze u toj saveznoj državi. Vinari iz Napa Valleyja primorani su poduzimati ekstremne poteze, kao što je nanošenje krema za sunčanje na grožđe i navodnjavanje pročišćenom vodom iz zahoda i umivaonika, samo da bi preživjeli – a neki vinogradi neće preživjeti.

Robertson izazove s kojima se suočava poljoprivreda zbog klimatske krize uspoređuje s dječjom igrom glazbenih stolica, gdje uzgajivači moraju seliti svoje usjeve da bi se prilagodili višim temperaturama i ekstremnim vremenskim uvjetima. “Morat ćemo više raditi i pronaći više plodne zemlje”, kaže. “Mjesta koja postaju nepogodna za uzgoj su veća nego nova područja na koja se može seliti. Maleni proizvođači će pogotovo imati poteškoće u pronalaženju svog mjesta”.

Proizvodnja hrane je jedan od najvećih uzročnika klimatske krize, ali i njegova žrtva. Transformacija prehrambenog sustava zahtijevat će seriju postupaka, uključujući povećanje različitosti usjeva, dostavljanje informacija o klimatskim predviđanjima poljoprivrednicima u cijelom svijetu, proširenje konzervacijskih programa i ponude osiguranja poljoprivrednicima koje će im se isplatiti čak i ako indeksi poput kiše ili vjetra ne budu točno unutar postavljenih ograničenja.

Administracija predsjednika Bidena podržava istraživanje o pametnoj poljoprivredi koja u obzir uzima klimu, pristup usjevima, šumama, ribarenju i uzgoju stoke koji pokušava odgovoriti na izazove klimatske krize i sigurnosti opskrbe hranom.

U svibnju je UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres rekao da su katastrofe izazvane klimatskim promjenama i ekstremni vremenski uvjeti glavni uzrok gladi u svijetu, kao i da je u posljednjem desetljeću klimatskom krizom pogođeno oko 1.7 milijarde ljudi.

Ako se nešto ne poduzme, upozoravaju stručnjaci, možemo očekivati daljnje poraste u cijeni hrane, smanjenu dostupnost i ratove oko vode, koji će uglavnom pogoditi siromašnije zemlje. “Mi u SAD-u patimo jer ne možemo doći do srirache”, kaže Furlow. “Poljoprivrednici koji proizvode te papričice neće biti plaćeni – a to je ipak gore od jedenja bezukusnog sendviča”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar