Analiza: Koje zemlje povijesno snose najviše odgovornosti za klimatsku krizu?

Klimatske promjene 05. lis. 202111:35
Podijeli:
Izvor: Unsplash/Ilustracija

Povijesna odgovornost za klimatske promjene u centru je debata o kreiranju pravedne klimatske politike. Povijest je ovdje važna jer je ukupna količina ugljičnog dioksida ispuštena u atmosferu od početka industrijske revolucije snažno vezana za zatopljenje od 1,2 stupnja do kojeg je već došlo.

Carbon Brief je analizirao povijesnu odgovornost za emisije CO2 od 1850. do 2021.

Zašto je važno promatrati kumulativne emisije CO2?

Postoji direktna, linearna veza između ukupne količine CO2 nastale ljudskom aktivnošću i razine zagrijavanja Zemljine površine. Usto, period u kojem se emitira određena količina CO2 ima ograničen efekt na stupanj zagrijavanja koji će s vremenom uzrokovati.

To znači da emisije CO2 nastale prije nekoliko stotina godina pridonose zagrijavanju planeta danas.

Odgovornost pojedinih zemalja za emisije CO2 kroz povijest

Pitanje tko je najodgovorniji za ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu očito je ključno u raspravama o klimatskim promjenama.

Ne samo da definira one koji snose najviše odgovornosti iz prošlosti za klimatske promjene danas, već i razjašnjava tko bi u budućnosti trebao činiti više da spriječi daljnje zagrijavanje.

VEZANE VIJESTI

Povijest nacionalnih emisija CO2 je povijest razvoja.

U prošlosti, najveći zagađivači bile su geografski velike zemlje koje su sjekle svoje šume radi stvaranja poljoprivrednih područja, ali i radi goriva. To su SAD, Rusija i Kina.

Istovremeno, neke europske zemlje (koje su zemlju raščišćavale za poljoprivredu prije industrijske revolucije) se počinju polako dizati na popisu zbog ubrzane industrijalizacije pogonjene ugljenom, uključujući Francusku, Njemačku i – iznad svih – Ujedinjeno Kraljevstvo.

Iako su ove zemlje u posljednjim desetljećima značajno smanjile količine CO2 koje ispuštaju u atmosferu, svejedno zbog svoje prošlosti ostaju među najodgovornijima za zatopljenje koje vidimo danas.

Prašume u Brazilu i Indoneziji su također uništavane krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Doseljenici su ih sjekli da bi uzgajali gumu, duhan i ostale komercijane usjeve. Deforestacija u tim zemljama se intenzivirala sredinom prošlog stoljeća, za potrebe uzgoja stoke, prerade drva i širenja plantaža palminog ulja.

SAD ipak ostaje na prvom mjestu kao najveći zagađivač kroz povijest, budući da je razvoj zemlje krenuo u početku sa širokom upotrebom ugljena, a nastavio se razvojem automobilske industrije. Do kraja 2021., SAD će od 1850. u atmosferu ispustiti sveukupno više od 509 Gt ugljičnog dioksida, što je preko 20 posto ukupnih svjetskih emisija CO2 i povezuje se sa zagrijavanjem Zemlje za otprilike 0,2 stupnja.

Na drugom mjestu nalazi se Kina, koja je ispustila 11,4 posto ukupne količine ugljičnog dioksida u atmosferu i odgovorna je za zagrijavanje od 0,1 stupnja Celzijusa.

Glavni krivac za drugo mjesto Kine na ovom popisu je ekonomski boom nakon 2000., temeljen na korištenju ugljena. Više nego utrostručivši svoj output od 2000., Kina je prestigla SAD i postala najveći svjetski zagađivač na godišnjoj razini. Odgovorna je za čak četvrtinu ukupnih godišnjih emisija CO2.

Rusija je na trećem mjestu, s nekih 6,9 posto ukupne dosad ispuštene količine CO2. Slijedi Brazil, s 4,5 posto i Indonezija s 4,1 posto. Brazil i Indonezija na popisu se nalaze uglavnom zbog krčenja šuma, a ne toliko zbog izgaranja fosilnih goriva.

Njemačka se na šestom mjestu s 3,5 posto kumulativnih emisija našla zahvaljujući svojoj industriji temeljenoj na ugljenu, ali pokazuje kako neki dijelovi zemalja mogu početi upijati CO2 umjesto da budu njegov izvor, pošto su dijelovi Njemačke ponovno pošumljeni.

Indija, na sedmom mjestu s 3,4 posto ukupne količine – tek jedno mjesto iznad Britanije s 3 posto – globalnom zagrijavanju pridonijela je prenamjenom zemljišta i šumarskom industrijom.

Japan, s 2,7 posto kumulativnih emisija, i Kanada s 2,6 posto, posljednje su na popisu deset najvećih povijesnih zagađivača.

Zanimljivo, kad bismo ih promatrali kao zasebne „zemlje“, avionski prijevoz i transport vodenim putem, koji su gotovo uvijek isključeni iz državnih ciljeva i revizija, našli bi se na 11. mjestu najvećih svjetskih zagađivača.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar