Agrometeorologinja za N1: “Mislim da je vrijeme jeftine hrane prošlost”

Klimatske promjene 26. stu. 202111:58 > 12:59
Podijeli:
Izvor: N1

Višnja Vučetić, voditeljica Službe za agrometeorologiju DHMZ-a gostovala je u studiju Klimatske budućnosti koju uređuje naša meteorologinja Tea Blažević.

Vučetić je najprije komentirala činjenicu da je posljednjih godina sve više biljnih vrsta izloženo toplinskom stresu: “Mi kao toplinski stres za biljke definiramo ako je dnevna maksimalna temperatura iznad 30 stupnjeva celzijusa i ako to traje duže od deset uzastopnih dana”.

PROČITAJTE JOŠ

“Svjedoci smo sve bržih izmjena esktremnih vremenskih događaja i s jedne strane imamo sušna razdoblja, a s druge strane velike količine oborina koje uzrokuju poplave. Toplinski stres i povećanje toplinskog stresa i tog sušnog stresa su glavni ograničavajući čimbenici u poljoprivrednoj proizvodnji jer skraćuju vegetacijsko razdoblje”, rekla je Vučetić.

“Nekoć je samo srednja Dalmacija bila izložena toplinskom stresu, a danas veći dio Hrvatske izuzmemo li gorski dio”, dodala je.

U 21. stoljeću svjedočimo iznadprosječno toplim godinama

Vučetić kaže da je to povezano s globalnim zatopljenjem i naglašava da često zaboravljamo da dolazi do porasta i temperature tla.

Pitanje je kako ćemo provoditi navodnjavanje ukoliko se smanje razine vode?!

“Poljoprivreda najviše trpi od suše i potrebno je provesti određene mjere prilagodbe. Najvažnije je navodnjavanje, ali moramo voditi računa da racionalno gospodarimo vodom”, rekla je Vučetić. Podsjetimo da u Hrvatskoj imamo velike gubitke u vodoopskrbnom sustavu, gotovo polovina vode iscuri u prazno.

“Hidrološka istraživanja pokazuju da se smanjuju srednji godišnji protoci naših najvećih rijeka poput Save i Drave, treba poduzimati neke drugj mjere, recimo graditi akumulacije, skupljati kišnicu”, kaže Vučetić.

Promjene u fenološkim fazama uslijed klimatskih promjena

“Zbog sve toplijih zima koje imamo, vegetacija biljnih vrsta počinje ranije, dva do pet dana u nekih deset godina. To se čini svega nekoliko dana, ali tijekom stogodišnjeg razdoblja to bi moglo biti i mjesec dana prije, što znači da bi se potpuno poremetio vegetacijski ciklus koji imamo danas”, rekla je Vučetić.

Uslijed globalnog zatopljenja, crne vinske sorte mogle bi biti sve zastupljenije na kontinentu

Vučetić je spomenula i sortu Plavac mali s otoka Hvara nad kojom je provedeno istraživanje i uočava se kasniji početak zrenja i ranija berba grožđa.

Promjene se događaju i kod kukuruza, naše najraširenije poljoprivredne kulture. “Do kraja 21. stoljeća prinosi ove žitarice mogli bi se smanjiti i do 25 posto, ukoliko nastavimo s istim hibridima i agrotehničkim mjerama”, istraživanje je to koje je provela upravo Vučetić.

“Upozorenje je to našim agronomskim stručnjacima da je potrebno se prilagođavati na klimatske promjene, i to osobito na sušu”, rekla je.

Dobro bi bilo provesti istraživanja i za druge sorte, važno osigurati bazu s podacima o prinosima i tlu

Vučetić se osvrnula i na porast cijena žitarica: “Ja mislim da je vrijeme jeftine hrane prošlo. Osim što treba osigurati dovoljno hrane, važno je osigurati i kvalitetu. Poljoprivredu ne smijemo prepustiti slučaju, moramo planirati proizvodnju. Ne možemo više ništa prepustiti slučaju!”.

Loše se piše i voćkama

Voditeljica agrometeorološke službe komentirala je i situaciju s voćkama.

“Osim što imamo sve toplija ljeta, imamo i toplije zime, što je osobito problematično za višegodišnje biljke kao što su voćke. To smanjuje urod jer nisu odradile mirovanje”, rekla je.

Prijetnje su i nagli prodori hladnog zraka, istaknula je.

“Ako se to dogodi još u proljeće, kad je cvatnja voćaka, kad su one osobito osjetljive, smrzava se biljka”, upozorava Vučetić.

Potencijalna opasnost od šumskih požara širi se i u unutrašnjost

Vučetić je ukazala na važnost edukacije i to od malih nogu, na čemu rade članovi Hrvatskog agrometeorološkog društva. Odradili su oko 150 radionica s oko 7000 djece u cijeloj Hrvatskoj, a ističe da djeca jako dobro znaju uzroke požara, ali ne i posljedice.

Najavila je i skoro objavljivanje prvog hrvatskog agro-klimatskog atlasa za razdoblje 1991.-2020. “Time ćemo doprinijeti prilagodbi na klimatske promjene, moći će ga koristiti agronomi, vatrogasci, koristit će i za nastavu”, rekla je.

Vučetić je zaključila i poslala poruku svima: “Atmosferski omotač je vrlo tanak, u onom dijelu u kojem mi živimo, to je svega nekoliko kilometara visine, a svakodnevno u njega unosimo i onečišćenje i stakleničke plinove. Svaki pojedinac mora doprinijeti smanjenju stakleničkih plinova, samo tako možemo doprinijeti tome da nam se ekstremi događaju sa što manjom učestalošću”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar